Znak boljih susedskih odnosa ili stvar reciprociteta - hrvatski premijer Andrej Plenković stiže 23. juna u Srbiju. To je njegova prva zvanična poseta od kako je 2016. izabran za predsednika hrvatske vlade.
Dolazi na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća, krovne organizacije hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Planiran je susret sa premijerkom, Anom Brnabić.
"Ono što se može konstatirati jeste da je komunikacija intenzivirana, da se u relativno kratkim vremenskim intervalima odvijaju susreti na najvišoj razini i da se otvoreno govori o svim pitanjima koja opterećuju odnose dviju država", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar u Vladi Srbije, Tomislav Žigmanov.
Žigmanov je i predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Premijerka Srbije Ana Brnabić je 30. aprila posetila Zagreb, gde je zajedno sa Plenkovićem prisustvovala Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća, krovne organizacije srpske manjine u Hrvatskoj.
Plenkovićeva poseta Srbiji još tada je najavljena, kao i stvaranje "kataloga otvorenih pitanja između dve zemlje" koji bi bio korak ka njihovom rešavanju.
Susreti premijera Srbije i Hrvatske su simbolički potezi, ali važni koraci ka otopljavanju odnosa, smatra Aleksandar Popov iz nevladinog Centra za regionalizam.
"Bitno je samo da se sve ne završi sa posetama. Bilo bi dobro da naredni korak bude zajednička sednica dveju Vlada. Ovo može da bude priprema i za to", ukazuje on.
Šta poseta Plenkovića znači za odnose Srbije i Hrvatske?
"Od kvaliteta odnosa između dve države zavisi i stabilnost odnosa u čitavom regionu jugoistočne Evrope", ocenio je za RSE Tomislav Žigmanov.
A odnose Beograda i Zagreba opterećuju nerešena pitanja i 30 godina nakon rata u bivšoj Jugoslaviji.
Dve države spore se oko utvrđivanja granice na Dunavu, a nisu rešile ni pitanje sukcesije - nasleđa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).
- SPECIJAL RSE: 100 godina Jugoslavije
Među otvorenim pitanjima su i procesuiranje ratnih zločina i pronalaženje posmrtnih ostataka nestalih u ratu na području Hrvatske 1991-1995. godine.
"Naravno da bismo bili sretniji kada bi se otvorena pitanja počela razrešavati na način trajnog otklanjanja. Tome još uvijek nismo svedoci, ali ono što hrabri jesu poruke i postupci koji se čine i koji idu ka tome da se pojedina pitanja pokrenu", rekao je Žigmanov.
Da je poseta Plenkovića Srbiji znak da će uskoro doći do sastanka na kojem će se rešavati tačke sporova Beograda i Zagreba, veruje predsednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV) Jasna Vojnić.
"Iskrena želja za poboljšanjem odnosa već puno toga može riješiti, a vjerujem da takvo vrijeme mora jednom nastupiti", kazala je ona.
Bez susreta sa Vučićem
Potvrdivši da dolazi u posetu Srbiji, premijer Hrvatske kazao je i da susret sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ovog puta nije predviđen.
U februaru ove godine, došlo je do neformalnog susreta dvojice zvaničnika na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Vučić nije bio u zvaničnoj poseti Zagrebu od 2018. godine, kada ga je u glavnom gradu Hrvatske dočekala tadašnja predsednica Kolinda Grabar Kitarović.
Njih dvoje su dve godine ranije, 2016, u Subotici potpisali Deklaraciju o normalizaciji odnosa.
[RSE/Video, 20. juni 2016.]
Do "normalizacije", međutim, nije došlo, a zvaničnici su međusobno razmenjivali teške reči.
Vučić je tokom 2022. godine želeo da ode u "privatnu" posetu Jasenovcu, memorijalnom kompleksu posvećenom žrtvama ustaških zločina iz Drugog svetskog rata, ali mu vlasti u Zagrebu posetu nisu dozvolile uz obrazloženje da je reč o nenajavljenoj poseti, mimo protokola.
Usledila je razmena diplomatskih nota dve države.
Predstavnici manjina kao 'most saradnje'
Premijer Hrvatske Andrej Plenković prisustvovao je proslavi pravoslavnog Božića u januaru 2023. u Zagrebu. Tu su bili i predstavnici srpske vlade. Nakon toga je usledila poseta srpske premijerke Zagrebu.
Inicijatori susreta zvaničnika bili su predstavnici nacionalnih manjina, Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji.
"Kada je reč o društvenom položaju Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, susreti na najvišoj razini, normalni odnosi, pozitivno ozračje između dveju država blagotvorni su i za položaj pripadnika nacionalnih manjina", kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov.
Kako naglašava Popov, predstavnici manjina mogu biti "most saradnje" i pomoći da se relaksiraju odnosi, ali "ovde fali esencija".
"A to je da se konačno počnu rešavati otvorena pitanja. Predstavnici manjina nemaju efektivnu moć za to, ona leži kod vlasti dveju zemalja – moraju da pokažu političku volju i ozbiljnost", ukazuje.
Saradnja između dve manjinske zajednice – Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji i njihovih institucija - mogle bi biti uzor i za državne vlasti, smatra Tomislav Žigmanov.
Da je to jedan od preduslova i za rešavanje otvorenih pitanja dveju zemalja, smatra Predsednica HNV, Jasna Vojnić.
"Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj već imaju višegodišnju odličnu suradnju. Kada tako ne bi bilo dogovori na vrhu u pravcu pozitivnog rješavanja otvorenih pitanja ne bi bilo moguće provesti u praksu".
Šta dolazak Plenkovića znači za Hrvate u Srbiji?
U Srbiji živi 39.107 Hrvata, pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022, koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Posetu Plenkovića, predsednica HNV Jasna Vojnić vidi kao "važan znak preko potrebne podrške Republike Hrvatske".
"Posjet premijera Hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji od velikog je značaja budući da simbolizira podršku koja je prema nama, u ovoj vladi na čelu s Andrejom Plenkovićem, kontinuirano rasla".
Prava manjina, kao što su upotreba jezika i političko predstavljanje, među prioritetima je Nacionalnog saveta Hrvata u Srbiji.
Vojnić misli da dolazak Plenkovića neće rešiti probleme sa kojima se susreće hrvatska zajednica, ali da može tome doprineti.
"Ključno pitanje koje bi riješilo mnoga druga jest uključenost Hrvata u politički i institucionalni sustav Srbije", ističe ona.
Kao jedan od političkih predstavnika hrvatske zajednice u Srbiji, Tomislav Žigmanov izabran je 2022. za ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije čiju okosnicu čini Srpska napredna stranka.
"Očekujemo da se (takva praksa) preslika i na lokalne zajednice", kazala je Vojnić.
Godišnjica 'Oluje' – test za vlast u Beogradu i Zagrebu
Test za dve države i da li stvarno rade na otopljavanju odnosa biće avgust ove godine – kada se obeležava godišnjica "Oluje", ocenjuje Popov.
"To je bio najčešći povod da se razmene optužbe i teške reči između vlasti u Beogradu i Zagrebu", dodaje.
Akcijom "Oluja" je Hrvatska je početkom avgusta 1995. godine povratila kontrolu nad delom svoje teritorije, na kojoj su Srbi formirali takozvanu Republiku Srpska Krajinu.
U Hrvatskoj se "Oluja" obeležava slavljem, a u Srbiji parastosom.
Prema hrvatskim izvorima 130.000 Srba izbeglo je pred "Olujom" iz Hrvatske, dok je prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano ili pobeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama.
Žigmanov o snimku Vučića sa Šešeljem
Do posete premijera Hrvatske Beogradu dolazi u jeku reakcija na Vučićev odlazak na svadbu sinu osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.
U Hagu je 2018. osuđen na deset godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom u vojvođanskom selu Hrtkovci.
[RSE/Video, 11. april 2018.]
"To je bio privatni posjet i u tom smislu to je vrlo teško komentirati kada je u pitanju ovakvo prijateljsko djelovanje u privatnom životu bilo kojeg čovjeka. Ono što jeste činjenica je da to nije ostavilo trajne posledice kada su u pitanju odnosi dveju država", kazao je tim povodom Žigmanov.
Dodao je i da to "sigurno da ne može biti tumačeno kao pozitivan korak, kada je reč o odnosu prema onima koji su osuđeni za ratne zločine".
Snimak iz jednog beogradskog restorana na kojem Vučić sedi u društvu Šešelja dok im pevaju četničke pesme proširio se 12. juna društvenim mrežama.
Vučić je istog dana za televiziju Hepi izjavio da je bio na proslavi povodom venčanja Šešeljevog sina iako, kako je naveo, vode "različitu politiku".
"Ne stidim se što sam kumovima otišao da čestitam krštenje i venčanje", rekao je Vučić, odgovarajući na kritike dela javnosti u Srbiji i regionu.
Na pitanje kakav je to uticaj imalo na život hrvatske zajednice u Srbiji, Žigmanov je rekao: "Sigurno da se tome nisu radovali".
Privatne i političke veze Aleksandra Vučića i Vojislava Šešelja datiraju od ratnih devedesetih, kada su zajedno bili u Srpskoj radikalnoj stranci.
Politika ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u takozvanu veliku Srbiju, ratnohuškački govori i organizacija paravojnih jedinica odvela je Šešelja do optuženičke klupe međunarodnog suda.
Vučić se sa Šešeljem razišao 2008. kada je aktuelni predsednik Srbije formirao Srpsku naprednu stranku. Prešli su put od najbližih saradnika, preko međusobnih optužbi i uvreda, do Šešeljeve javne podrške današnjoj Vučićevoj politici.
Facebook Forum