Čelnici hrvatske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori Tomislav Žigmanov i Adrijan Vuksanović sudjelovali su u Zagrebu na skupu o položaju hrvatske manjine u drugim zemljama. Dok Žigmanov kaže kako se položaj Hrvata u Srbiji popravlja, Vuksanović kaže da su Hrvati, ali i druge manjine u Crnoj Gori izloženi prijetnjama koje država ne sankcionira.
Žigmanov: Pozitivni prvi koraci
"Snažna projekcija negativnih stereotipa spram nas je gotovo nestala", ocijenio je položaj hrvatske manjine u Srbiji predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov.
Sa druge strane, predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrijan Vuksanović kazao je kako pripadnici hrvatske zajednice u toj zemlji nakon posljednjih izbora doživljavaju "ozbiljne prijetnje", a da crnogorska država "nije bila u stanju ili nije htjela" procesuirati ili otkriti počinitelje.
Žigmanov je elaborirao svoju pozitivnu ocjenu.
"S druge strane smo prepoznati kao čimbenik koji može biti dovoljno respektabilan da sudjeluje u procesima donošenja odluka i naravno da to stvara jedno ozračje koje motivira i ohrabruje i relaksira stanje", ocijenio je Žigmanov.
Kao rezultat takvog ozračja, pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji se u većem broju odlučuju participirati i biti dionici društvenih procesa.
"Naravno da mojim imenovanjem društveni položaj hrvatske zajednice nije riješen, ali to je prvi korak, nužan da se problemi s kojima smo suočeni na sustavan način cjelovito riješe", zaključio je Žigmanov u izjavi novinarima.
Vuksanović: Eskalacija negativnih pojava nakon izbora
U Crnoj Gori je, po ocjeni Adrijana Vuksanovića, trend upravo suprotan, ne samo za hrvatsku zajednicu, nego i druge manjine u toj državi.
"Nažalost, moram reći da je od prethodnih izbora došlo do eskalacije određenih pojava u društvu koje uznemiravaju kako Hrvate, tako i ostale nacionalne manjine. Tu moram pogotovo podcrtati da smo nekoliko puta imali ozbiljne prijetnje po našu egzistenciju", kazao je.
On je dodao kako je svjestan da položaj Hrvata u toj zemlji "oscilira u odnosu na državnu vlast", ali i da u Crnoj Gori postoje strukture koje bi htjele povratak u devedesete godine.
"Ali mi više nismo ono što smo bili devedesetih, a Hrvatska više nije ranjena ratom kao tada, sada je to jedna jaka zemlja, atraktivna, s velikim utjecajem u međunarodnoj politici", rekao je Vuksanović.
Vuksanović je nositelj liste "Na pravoj strani" Hrvatske građanske inicijative na parlamentarnim izborima koji se u nedjelju, 11. lipnja, održavaju u Crnoj Gori.
On je ocijenio da je potpora Hrvatske njegovoj kandidaturi nedvosmislena i posebno značajna, a da u Crnoj Gori postoje oni koji ne žele hrvatsku političku zastupljenost.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) je 2. lipnja u priopćenju "oštro osudilo manipulaciju i pritisak na hrvatsku manjinsku zajednicu u Crnoj Gori od strane čelnika Općine Tivat što je dovelo do prosvjeda manjeg broja građana predvođenih lokalnim svećenikom SPC".
Kako navode, 1. lipnja su u Domu kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi, u kojemu je sjedište HNVCG, u suorganzaciji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH održana predavanja o Domovinskom ratu namijenjena učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu.
"Bez ikakve prethodne komunikacije s predsjednikom HNVCG, predsjednik općine Tivat javno je pozvao građane na bojkot predavanja..., a Domovinski rat nazvao građanskim i samu manifestaciju provokacijom dijela građana Tivta", piše u priopćenju MVEP.
Za MVEP ovakvi su pozivi i prosvjedi neprihvatljivi "jer predstavljaju pokušaj zastrašivanja autohtonog hrvatskog puka, osobito pred parlamentarne izbore koji se održavaju 11. lipnja, a na kojima samostalno izlazi Hrvatska građanska inicijativa", zaključuje se u priopćenju.
Grlić Radman: Prava manjina kriterij demokratičnosti društva
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske u utorak 6. lipnja organiziralo okrugli stol na temu "Međunarodnopravni položaj hrvatske nacionalne manjine u novom europskom kontekstu".
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je na skupu kazao kako hrvatska Vlada "stvoreno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini drži ključnim za opstanak i koheziju nacionalnog bića", te da je pitanje skrbi o nacionalnim manjinama jedan od strateških prioriteta hrvatske vanjske politike.
"Pripadnici hrvatske manjine trebaju uživati što veća prava i ostati na svojim stoljetnim ognjištima uz očuvanje nacionalnog identiteta", poručio je Grlić Radman.
Hrvati su u Europi manjina u 12 država te ih ima oko četvrt milijuna, a "sigurno i više", rekao je Grlić Radman. Istaknuo je da je za Hrvatsku ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina postalo "neizostavno mjerilo stupnja demokratizacije društva".
Hrvatska je pritom stvorila "uzoran i cjelovit" model zaštite manjina koje se u Hrvatskoj "integriraju, a ne asimiliraju", čime čuvaju svoj identitet, zaključio je šef hrvatske diplomacije.
O izborima u Crnoj Gori i u Saboru
Posebnu tematsku sjednicu s temom "Položaj hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i aktualna situacija u Crnoj Gori uoči predstojećih parlamentarnih izbora". održali su 6. lipnja i Odbor za vanjsku politiku i Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Raspravljalo se o aktualnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, dodatnom unaprjeđenju suradnje dviju država, nastavku pružanja potpore Crnoj Gori na njenom putu prema Europskoj uniji te ulozi i položaju hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori.
U radu zajedničke sjednice sudjelovali su ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH Zvonko Milas i predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrijan Vuksanović.