Poslije objelodanjene namjere Bosne i Hercegovine odnosno njenog entiteta Republike Srpske da u blizini granice sa Crnom Gorom gradi hidrocentrale na Drini, još jedan crnogorski susjed, Srbija, planira korišćenje hidrocentrala u blizini granice sa Crnom Gorom, na rijeci Lim.
U oba slučaja, Crna Gora nije obaviještena zbog čega je uslijedila diplomatska reakcija zvanične Podgorice.
Da li Srbija, koja je po tvrdnjama nevladinog sektora, kanadskoj kompaniji već dala potrebne dozvole za gradnju, može da krene u gradnju bez saglasnosti Crne Gore na koju sve to ima uticaja, da koristi hirdroponecijal Lima, a da pri tom ne obavijesti susjeda iako je na to obavezuju brojna međunarodna dokumenta? Dok crnogorska strana tvrdi da izgradnja ne može početi bez njene saglasnosti, Srbija, kao i Republika Srspka odlučne su da realalizuju planirano.
Srbija nije obavijestila Crnu Goru o namjeri gradnje dvije male hidrocentrale na Limu ukupne snage 59 megavata, iako je na to obavezana međunarodnim konvencijama i drugim dokumentima, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu zaštite životne sredine. Podgorica će od Beograda tražiti svu relevnatnu dokumentaciju o tom projektu, kaže za RSE pomoćnica ministra životne sredine Ivana Vojinović.
"Mi ćemo uputiti zvaničan dopis Srbiji čisto radi razmjene informacija i otvaranja komunikacije i konsultacija u dijelu toga da nam Republika Srbija saopšti šta je urađeno po tom pitanju i da nam dostavi svu relevatnu dokumentaciju. Ovo je prvi korak razmjene informacija na međunarodnom nivou između dvije države", kazala je Vojinović.
Ekološke organizacije u Crnoj Gori i Srbiji već tri godine raznim akcijama, protestima, pa i krivičnim prijavama protov nadležnih u Srbiji ukazuju na posledice potapanja Lima. Ekološki aktivisti iz Crne Gore ljuti su na nadležna ministarstva, što se tek sada, kada je kako tvrde, sve dovedeno do kraja, uključuju u priču.
Milorad Mitrović iz „Mreže NVO za sjever” u izjavi za RSE ukazuje na to kakve bi posledice gradnja mini centrale na Limu mogle da imaju na životnu sredinu.
"Hidro akumulacija će ući oko nekih 9 kilometara u teritoriju Crne Gore. Sama akumulacija nalazi se kod manastira Kumanica i kanjona Lima. Kanjon Lima je sada u procesu dobijanja statusa zaštitećenog područja u Srbiji dok se kod nas bukvalno ništa ne radi po tom pitanju. Ministarstvo turizma i održivog razvoja nije ni znalo o čemu se tu zapravo radi dok im mi nijesmo dali neke informacije i pokušali da ih animiramo da diplomatskim ili nekim drugim putem dođu do više podataka o svemu tome", navodi Mitrović.
Istraživanja bez ijednog odobrenja
I dok u Ministarstvu životne sredine odgovornost za odloženu rekaciju prebacuje na Ministarstvo ekonomije, nadležno za energetiku, u nevladinom sektoru ukazuju na još jednu dimenziju priče. Tvrde, da će centrale graditi kanadska kompanija REV (Rezervoar capital investment) navodno osnovana na Djevičanskim ostrvima i to neposredno uoči dobijanja potrebnih saglasnosti od strane nadležnih u Srbiji.
NVO aktivista Mitrović navodi da je kanadska kompanija već obavila seizmološka u druga istraživanja na terenu, bez studije uticaja na životnu sredinu i potrebnih dozvola.
"Prije početka svih radova i aktivnosti istraživanja, dogovaranja, pregovaranja, izrade dokumentacije, raspisivanja tendera, angažovanja firmi koje će raditi na terenu i ta istraživanja geološka, pomenuo sam Sigmu iz Nikšića, koja je već završila svoj dio posla, sječe šume tamo u kanjonu Lima. Sve je to urađeno bez ijednog jedinog papira, bez ijednog jedinog odobrenja bilo kog ministarstva", kaže on.
I Almer Mekić iz NVO „Euromost” iz Bijelog Polja ukazuje da je kanadska kompanija u cijeli projekat uložila značajna sredstva.
"Problem je u tome što se već tri godine priprema sve to i prema informacijama koje smo mi dobili iz kanadske kompanije tu je već uloženo 7 i po miliona eura", navodi Mekić.
U nevladinom sektoru strahuju da je reakcija nadležnih u Crnoj Gori zakašnjela.
Stručnjak za energetiku sa Univerziteta Crne Gore Milutin Ostojić, međutim u izjavi za lokalni radio „Antena M” ukazuje da Srbija bez saglasnosti Podgorice ne može graditi akumulacije na Limu, nizvodno od granice sa Crnom Gorom.
"Ukoliko bi Srbija počela da gradi HE na Limu onda u svakom slučaju mora postojati projekat sa kojim bi morala da bude upoznata Crna Gora. Akumulacije na Limu, nizvodno od granice sa Crnom Gorom ne bi moglo da bude bez saglasnosti Crne Gore. Moraju se normalno predvidjeti sve mjere u slučaju velikih dotoka i tako dalje da ne bi došlo do plavljenja crnogorske teritorije. Ne bi se mogle graditi elektrane na Limu ukoliko postoji bilo kakva opasnost da dođe do plavljenja na teritoriji Crne Gore jer mora Crna Gora biti upoznata sa projektom, mora biti upoznata sa nivoom akumulacije, do koje kote dolazi akumulacija i tako redom", rekao je Ostojić.
U oba slučaja, Crna Gora nije obaviještena zbog čega je uslijedila diplomatska reakcija zvanične Podgorice.
Da li Srbija, koja je po tvrdnjama nevladinog sektora, kanadskoj kompaniji već dala potrebne dozvole za gradnju, može da krene u gradnju bez saglasnosti Crne Gore na koju sve to ima uticaja, da koristi hirdroponecijal Lima, a da pri tom ne obavijesti susjeda iako je na to obavezuju brojna međunarodna dokumenta? Dok crnogorska strana tvrdi da izgradnja ne može početi bez njene saglasnosti, Srbija, kao i Republika Srspka odlučne su da realalizuju planirano.
Srbija nije obavijestila Crnu Goru o namjeri gradnje dvije male hidrocentrale na Limu ukupne snage 59 megavata, iako je na to obavezana međunarodnim konvencijama i drugim dokumentima, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Ministarstvu zaštite životne sredine. Podgorica će od Beograda tražiti svu relevnatnu dokumentaciju o tom projektu, kaže za RSE pomoćnica ministra životne sredine Ivana Vojinović.
"Mi ćemo uputiti zvaničan dopis Srbiji čisto radi razmjene informacija i otvaranja komunikacije i konsultacija u dijelu toga da nam Republika Srbija saopšti šta je urađeno po tom pitanju i da nam dostavi svu relevatnu dokumentaciju. Ovo je prvi korak razmjene informacija na međunarodnom nivou između dvije države", kazala je Vojinović.
Ekološke organizacije u Crnoj Gori i Srbiji već tri godine raznim akcijama, protestima, pa i krivičnim prijavama protov nadležnih u Srbiji ukazuju na posledice potapanja Lima. Ekološki aktivisti iz Crne Gore ljuti su na nadležna ministarstva, što se tek sada, kada je kako tvrde, sve dovedeno do kraja, uključuju u priču.
Milorad Mitrović iz „Mreže NVO za sjever” u izjavi za RSE ukazuje na to kakve bi posledice gradnja mini centrale na Limu mogle da imaju na životnu sredinu.
"Hidro akumulacija će ući oko nekih 9 kilometara u teritoriju Crne Gore. Sama akumulacija nalazi se kod manastira Kumanica i kanjona Lima. Kanjon Lima je sada u procesu dobijanja statusa zaštitećenog područja u Srbiji dok se kod nas bukvalno ništa ne radi po tom pitanju. Ministarstvo turizma i održivog razvoja nije ni znalo o čemu se tu zapravo radi dok im mi nijesmo dali neke informacije i pokušali da ih animiramo da diplomatskim ili nekim drugim putem dođu do više podataka o svemu tome", navodi Mitrović.
Istraživanja bez ijednog odobrenja
I dok u Ministarstvu životne sredine odgovornost za odloženu rekaciju prebacuje na Ministarstvo ekonomije, nadležno za energetiku, u nevladinom sektoru ukazuju na još jednu dimenziju priče. Tvrde, da će centrale graditi kanadska kompanija REV (Rezervoar capital investment) navodno osnovana na Djevičanskim ostrvima i to neposredno uoči dobijanja potrebnih saglasnosti od strane nadležnih u Srbiji.
NVO aktivista Mitrović navodi da je kanadska kompanija već obavila seizmološka u druga istraživanja na terenu, bez studije uticaja na životnu sredinu i potrebnih dozvola.
"Prije početka svih radova i aktivnosti istraživanja, dogovaranja, pregovaranja, izrade dokumentacije, raspisivanja tendera, angažovanja firmi koje će raditi na terenu i ta istraživanja geološka, pomenuo sam Sigmu iz Nikšića, koja je već završila svoj dio posla, sječe šume tamo u kanjonu Lima. Sve je to urađeno bez ijednog jedinog papira, bez ijednog jedinog odobrenja bilo kog ministarstva", kaže on.
I Almer Mekić iz NVO „Euromost” iz Bijelog Polja ukazuje da je kanadska kompanija u cijeli projekat uložila značajna sredstva.
"Problem je u tome što se već tri godine priprema sve to i prema informacijama koje smo mi dobili iz kanadske kompanije tu je već uloženo 7 i po miliona eura", navodi Mekić.
U nevladinom sektoru strahuju da je reakcija nadležnih u Crnoj Gori zakašnjela.
Stručnjak za energetiku sa Univerziteta Crne Gore Milutin Ostojić, međutim u izjavi za lokalni radio „Antena M” ukazuje da Srbija bez saglasnosti Podgorice ne može graditi akumulacije na Limu, nizvodno od granice sa Crnom Gorom.
"Ukoliko bi Srbija počela da gradi HE na Limu onda u svakom slučaju mora postojati projekat sa kojim bi morala da bude upoznata Crna Gora. Akumulacije na Limu, nizvodno od granice sa Crnom Gorom ne bi moglo da bude bez saglasnosti Crne Gore. Moraju se normalno predvidjeti sve mjere u slučaju velikih dotoka i tako dalje da ne bi došlo do plavljenja crnogorske teritorije. Ne bi se mogle graditi elektrane na Limu ukoliko postoji bilo kakva opasnost da dođe do plavljenja na teritoriji Crne Gore jer mora Crna Gora biti upoznata sa projektom, mora biti upoznata sa nivoom akumulacije, do koje kote dolazi akumulacija i tako redom", rekao je Ostojić.
