Dostupni linkovi

Hapšenje zbog spiska inficiranih u Podgorici


Zdravstveni radnici pred šatorom za trijažu u Podgorici, 27. mart 2020.
Zdravstveni radnici pred šatorom za trijažu u Podgorici, 27. mart 2020.

Objave ličnih podataka građana koji se odnose na njihov status u vezi sa bolešću izazvanom korona virusom, COVID-19, bez obzira sa koje adrese dolaze i sa kojim motivima su objavljeni, predstavljaju kršenje Ustavom garantovanog prava na privatnost i pojačavaju stigmatizaciju, smatraju u nevladinim organizacijama Građanska alijansa i Centar za građansko obrazovanje u Crnoj Gori.

Takva stigmatizacija, kako navode, može takođe uzrokovati izbjegavanje pregleda i testiranja na korona virus.

Od početka epidemije objavljena su dva spiska građana sa ličnim podacima: jedan o osobama u samoizolaciji i drugi navodno inficiranih građana Podgorice.

Prvi spisak objavila je Vlada Crne Gore kako bi pojačala displinu izolacije u cilju sprječavanja širenja korona virusa. Drugi spisak, prema nalazima policije, nelegalno je distribuiralo službeno lice koje je krivično procesuirano.

Svako objavljivanje spiskova potencijalno inficiranih i nedvosmisleno inficiranih predstavlja svjesno i sistemsko kršenje ljudskih prava, smatra Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje. Milaš podsjeća da su, nakon što je Vlada objavila spisak svih građana u samoizolaciji, nepoznati autori napravili web aplikaciju koja može da locira sve osobe u tom statusu, pa moguće i njihovo kretanje.

"Institucije nisu postupile po inicijativi da se ukloni nezakonita aplikacija kojom se uz aktiviranje geo-lokacije utvrđuje blizina lica iz samoizolacije. Time je Vlada poslala poruku da ne štiti lične i zdravstvene podatke građana iako je to njena obaveza, ali je Vlada posredno i ohrabila različite strukture da je opravdano dijeliti takve podatke", kaže Milaš.

"Posljednji slučaj u kojem su u dijelu javnosti 'procurili' podaci oboljelih dokazuje da unutar samog sistema Vlada nije razvila svijest svojih zaposlenih da te podatke čuvaju", ocjenjuje Tamara Milaš dodajući da pored straha od obolijevanja onih koji su samoizolaciji ili muka koje već trpe oboljeli, stavlja na njih i teret stigme koji je osobito štetan u malim sredinama poput crnogorske.

Slučaj službenika Doma zdravlja

Slučaj službenika Doma zdravlja u Podgorici koji je uhapšen pod sumnjom da je spisak navodnih zaraženih korona virusom u glavnom gradu učinio viralnim, posljednji je u nizu potencijalnih kršenja prava građana na privatnost zbog iznošenja njihovih ličnih podataka.

Kada je 3. aprila više od šezdeset imena građana koji su navodno inficirani objavljeno na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama, Vlada Crne Gore, uz osudu postupka, zahtijevala je sprovođenje hitne istrage. Policijski Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije je došao do IT stručnjaka zaposlenog u Domu zdravlja koga je osumnjičio za neovlašćeno korišćenje ličnih podataka, saopštio je rukovodilac tog sektora Jakša Backović.

"Osumnjičeni je službenicima policije priznao izvršenje krivičnog djela, odnosno da je fajl presnimio na svoj računar, a kasnije posredstvom društvene mreže Fejsbuk proslijedio prema više lica koja su kasnije proslijeđivali navedeni sporni fajl", kazao je Backović.

Takođe Osnovno državno tužilaštvo istražuje da li je još neko službeno lice neovlašćeno koristilo spisak navodno oboljelih od korona virusa, što je na konferenciji za novinare saopštila državna tužiteljka i portparolka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Milica Mandić, upozoravajući javnost na pretpostavku nevinosti svakog osumnjičenog.

"I u ovom i u svakom drugom slučaju moramo poštovati pretpostavku nevinosti, a to znači da se svako smatra nevinim dok se krivica ne utvrdi pravosnažnom presudom. Osnovno tužilaštvo u Podgorici će procesuirati svakog onog ko je neovlašćeno koristio lične podatke", rekla je Mandić.

Šta kažu advokat i porodica?

Na drugoj strani, branilac osumnjičenog, podgorički advokat Mladen Tomović, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da njegov branjenik nije priznao krivično djelo kako je to policija saopštila, već je naveo da je samo radio svoj posao za koji je dobio nalog pretpostavljenog:

Kod osumnjičenog je evidentno da je postupao po nalozima koje je dobio od nadređenih, a u kojima nije bilo naznake da se radi o povjerljivim podacima -
advokat Mladen Tomović

"Kod osumnjičenog je evidentno da je postupao po nalozima koje je dobio od nadređenih, a u kojima nije bilo naznake da se radi o povjerljivim podacima. On je proslijedio navedene podatke kroz informacioni sistem i na dvije adrese putem Vibera, što on nije sporio u postupku pred nadležnim tužiocem. Karakteristična za ovo djelo je činjenica da u radnjama osumnjičenog nema bitnog elementa, namjere da se to krivično djelo izvrši niti svijesti o protivpravnosti tog djela."

Takođe je reagovala i porodica osumnjičenog otvorenim pismom, protestujući zbog iznesenih zaključaka policije. Porodica osumnjičenog tvrdi da R.M. nije priznao ništa što mu je stavljeno na teret, već da je prilikom saslušanja ispričao tok događaja i radnji koje je sproveo.

Ni policija ni tužilaštvo nikada nisu potvrdili da je spisak navodno zaraženih u Podgorici koji se našao na društvenim mrežama - autentičan.

Od spiskova do nepovjerenja u zdravstveni sistem

No, da je objavljivanje spiskova izazvalo nepovjerenje u zdravstveni sistem koji treba da štiti lične podatke pacijenata svjedoči i izjava izvršnog direktora nevladine organizacije Građanska alijansa Borisa Raonića koji kaže da su do njih stigle reakcije nekih članova porodica onih čija su se imena našla na spiskovima.

"Izjasnili su se da ukoliko se kod njih pojave neki simptomi ili ispostavi da imaju virus da će se potpuno drugačije ponašati nego članovi njihovih porodica i to je veliki problem", navodi Raonić.

Praksa sa spiskovima je, kaže Raonić štetna i nepotrebna, "jer takvo nešto nemamo ni u regionu, ni u Evropi, već samo u nekim totalitarnim zemljama". Raonić smatra da se u Crnoj Gori napravio dodatni problem jer je riječ o malom društvu sa mnogo bliskih zajednica, koje između sebe intenzivno komuniciraju.

"Objavljivanje ovakvih podataka pravi atmosferu u kojem je svaki građanin obavještajac i to je opasno na duge staze. Ukoliko se u ovakvim situacijama ne budemo adekvatno ponašali mislim da će to ostaviti trajni trag na kompletno društvo", kaže Raonić.

Vlada Crne Gore se odlučila da spisak imena samoizolovanih bude javan i redovno ažuriran, kako bi spriječila da potencijalno zaraženi izlaze i kreću se na javnim mjestima gdje predstavljaju opasnost za druge građane.

Angažovana je i policija, čije patrole provjeravaju sve osobe kojima je određena samoizolacija da li se nalaze na adresi stanovanja. Ovu odluku Vlade Crne Gore su problematizovale nevladine organizacije koje su ocijenile da se i u ovom slučaju sistematski krši pravo na privatnost građana, te su zatražile od Ustavnog suda da preispita navedenu Vladinu odluku. Ustavni sud se nije oglašavao.

XS
SM
MD
LG