Politički život u Crnoj Gori u posljednje vrijeme obilježila je serija smjena i razrješenja u nekim od najvažnijih institucija - od Javnog medijskog servisa, preko Agencije za sprječavanje korupucije, do Centralne banke.
Do većine njih došlo je na osnovu tvrdnji Agencije za sprječavanje korupcije o navodnom konfliktu interesa. I dok je za vladajuću stranku tu samo riječ o poštovanju i primjeni zakona, za dio nevladinog sektora i političke analitičare, na djelu su čistke od politički nepodobnih, koji su zbog kritičkog odnosa bili trn u oku vlastima. Kuda sve to vodi i može li uticati na promjenu stava međunarodnih centara prema politici zvanične Podgorice?
Talas kadrovskih izmjena u crnogorskim institucijama, počeo je razrješenjima u državnom parlamentu članova Savjeta Televizije Crne Gore a na prijedlog Agencije za sprječavanje korupcije, zbog njihovog navodnog konflikta interesa.
Konačan epilog bio je izbor novih članova Savjeta, koji su direktno ili indirektno povezivani sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS), i na kraju smjenom menađžmenta RTCG.
- Smijenjena direktorica RTCG: 'Nisam dozvolila partijski servis'
- Kritike EU i SAD bez uticaja na vlast u Crnoj Gori
Do toga je došlo uprkos brojnim upozorenjima sa važnih međunarodnih adresa o neophodnosti očuvanja nezavisnosti Javnog servisa, i bez prethodnih odluka sudova. Isto se dogodilo i kada je glasovima vladajuće parlamentarne većine iz Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije isključena Vanja Ćalovic Marković, takođe zbog navodnog konflikta interesa i to uoči izjašanjavanja o tome Upravnog suda.
Smjena Ćalović Marković, direktorke nevladine organizacije MANS, u međunarodnoj zajednici upravo prepoznate po svojoj borbi protiv korupcije, ojačala je sumnje da je vlast krenula u obračun sa neposlušnim i kritički nastrojenim pojedinicima u institucijama sistema.
Niz smjena na visokim pozicijama u važnim ustanovama nastavljen je uklanjanjem sa dužnosti viceguvernerke Centralne banke Irene Radović, koja je ušla u oštar javni sukob sa guvernerom Radojem Žugićem. Prethodno je predsjednica opštine Tivat Snježana Matijević iz vladajuće DPS bila prinuđena da podnese ostavku, pošto je odbila da dug vrijedan pet miliona eura otpiše Porto Montenegru.
Sam lider DPS-a Milo Đukanović na skupu vladajuće partije koji je u nedjelju održan u Podgorici nije ostavio prostora za dilemu da su smjene bile po zakonu i da je svjestan da je neke od njih problematizovala i sama Evropska Unija.
“Ja mislim da je postojalo i da dalje postoji, i te kako prostora da se ne mogu mijenjati teze, da objasnimo da se ni u ovoj državi kao ni u bilo kojoj članici ili zemlji kandidatu, ne mogu nekažnjeno kršiti zakoni. Da niko nema pravo da krši zakone uključujući i naše međunarodne partnere. I kada se dogodi kršenje zakona, onda je zadatak nadležnih institucija, u ovom slučaju Agencije za sprječavanje korpucije, da to registruje, da obavi posao, i da predloži drugim nadležnim organima da posluju saglasno zakonu. Umjesto toga se mijenja teza i dovodi se u pitanje profesionalnost rada Agencije za sprječavanje korupcije ( ASK)“, rekao je Đukanović.
Da li je serija smjena i razrješenja na zakonu zasnovana ili je tu zapravo riječ o obračunu sa neistomišljenicima u režiji vladajuće koalicije?
Za političkog analitičara Zlatka Vujovića iz nevladine organizacije CEMI enigme nema. Svjedočimo, kako naglašava, radikalizaciji nečega što u crnogorskom društvu odavno postoji - eliminaciji neposlušnih i sprječavanju da na značajne pozicije dođu oni koje vlast ne može da kontroliše:
“Jer se brutalno pokušava, kršeći zakonske propise, ne tražeći uslovno rečeno nekakav pokušaj nijansiranja negativnih posljedica koje će nastupiti, da se dođe do onoga što je cilj. I da se pošalje poruka da jednostavno, ja bih rekao ovdje prije svega partije i ključnog lidera u njoj, da ne trpe nikakvu nedisciplinu, nikakvu neposlušnost, i nemaju razumijevanja ni za kakav autonoman stav. Sa jedne strane nije neočekivano da se DPS obračunava sa svima van DPS a koji nijesu spremni da slušaju bespogovorno, ali ono što sada vidimo jeste i obračun unutar vladajuće partije sa svima onima koji nijesu spremni da slušaju.“
Dejan Milovac iz nevladine organizacije MANS u prvi plan pak stavlja, kako ocjenjuje, urušavanje uloge državnog parlamenta, koji je aminovao sva kadrovska razrješenja u vrhovima institucija:
“Jednostavno, Skupština Crne Gore pretvorila se u mašineriju koja će bez pogovora da izvršava odluke izvršne vlasti, bez obzira na to da li ona za to ima mandat, da li je to u potpunosti usklađeno sa procedurom i sa zakonom. Ono što je ultimativno bio cilj, jeste da se te osobe uklone sa tih pozicija. Da bi se poslala poruka da nepodobni kadrovi u državnim institucijama, savjetima i tijelima, ne mogu da postoje na duži rok, niti da mogu da rade ono što je njihov posao-da informišu javnost o tome šta se zapravo dešava.“
Zlatko Vujović zaključuje kako je najnovijom sječom kadrova po važnim ustanovama, vladajuća partija poslala jasnu poruku kako nije spremna za dijalog sa drugim djelovima društva, kao što su opozicione stranke ili nevladine organizacije. To, prema njegovom mišljenju, međunarodna zajednica neće mirno posmatrati:
“Mislim da je DPS više nego jasno izabrao put kojim se šalje poruka, prije svega Evropskoj Uniji ali i Sjedinjenim Američkim Državama, da oni jednostavno više nijesu zainteresovani za ispunjavanje onih zahtjeva koji su u koliziji sa njihovim partijskim i ličnim interesima. I da, jednostavno, u EU se može ulaziti samo ako Evropska Unija odustane od nekih zahtjeva. A čini se da se to ipak neće desiti, tako da se možda promijeni dinamika odnosa između Evropske Unije i Crne Gore. Ako je neko shvatio da je Crna Gora u poziciji da uslovljava Evropsku Uniju, kako to čujemo u nekim izjavama nekih crnogorskih zvaničnika, onda bojim se da se grdno prevario.“
Facebook Forum