Oštar javni sukob dvije ključne figure Centralne banke Crne Gore, guvernera Radoja Žugića i dosadašnje viceguvernerke Irene Radović, preplavio je podgoričku štampu. Dok Žugić incijativu za smjenu Radovićeve obrazlaže ozbiljnim propustima u njenom radu, Radović tvrdi da je riječ o odmazdi, pošto je otkrila tajne u poslovanju centralne finansijske institucije u Crnoj Gori.
Sve to koincidira sa nedavnim optužbama koje su na račun Radoja Žugića stigle od nevladine organizacije MANS, prema čijim informacijama je guverner Centralne banke nezakonito sa računa te banke isplaćivao novac članovima svoje porodice.
Centralna banka Crne Gore dostavila je državnom parlamentu incicijativu za razrješenje viceguvernerke Irene Radović, koja je bila zadužena za kontrolu bankarskog sektora. Na tu funkciju, sa šestogodišnjim mandatom, stupila je u martu prošle godine. Taj period, međutim, bio je dovoljan da Savjet Centralne banke, kojim je predsjedavao Radoje Žugić, zauzme jedinstven stav kako viceguvernerka Radović nije pokazala potreban nivo stručnosti, da je lični interes stavljala ispred javnog i da je odala poslovnu tajnu. U saopštenju Savjeta se dodaje i kako Radović nije poštovala politiku, procedure i proces odlučivanja prema pravilima Centralne banke.
Do pokretanja smjene Radović međutim dolazi u trenutku dok se ona nalazi u Beču, gdje je otišla na specijalizaciju na MMF Instititutu a na osnovu Ugovora koji je potpisao sam Radoje Žugić. Upravo zbog te činjenice, kao i okolnosti da se trenutno nalazi na bolničkom liječenju, Irena Radović je u saoštenju za javnost istakla kako su razlozi za njenu smjenu nezakonitii nehumani, zbog čega će tužiti Žugića.
“Da atmosfera 'prijekog suda' bude potpuna – od mene je zatraženo da se vratim u Podgoricu uprkos punoj svijesti o narušenom zdravstvenom stanju i hospitalizaciji, koja je u toku.
Zbog svega toga – odluka Savjeta CBCG je nezakonita, neprofesionalna i nečasna, njome su grubo prekršena moja osnovna prava kao zaposlenog i mene lično kao građanke Crne Gore“, stoji u saopštenju.
Radović je prethodno protiv Žugića pokrenula sudski spor za diskriminaciju i mobing. U lavini optužbi koju je sručila na prvog čovjeka Centralne banke, nakon njihovoh višemjesečnih nesuglasica, naglasila je da je riječ o odmazdi čovjeka koji je iznad zakona, institucija i sistema.
Teške kvalifikacije Irene Radović na račun guvernera Žugića, koincidiraju sa informacijama sa kojima je u javnost prethodne sedmice izašla nevladina organizacija MANS, o navodnim nezakonitim isplatama sa računa Centralne banke članovima Žugićeve porodice:
“Od januara 2017. do aprila 2018. godine na račune Žugićevih sestara Radojke Bošković i Radmile Prelević, kao i njegovog sestrića Ivana Prelevića, uplaćeno je ukupno 4.100 eura. Riječ o ukupno pet uplata. Sve su obavljene dok je guverner CBCG bio Žugić, a nema nikakvih podataka o tome koja je bila svrha ovih uplata. U dokumentima do kojih je došao MANS nema podatka po kom osnovu je članovima porodice guvernera isplaćen novac.“
Radio Slobodna Evropa kontaktirao je Centralnu banku u namjeri da od guvernera Žugića dobije komentar na optužbe Irene Radović ali i nevladine organizacije MANS. No, kako nam je saopšteno, guverner se tim povodima više neće javno oglašavati, rekao je sve što je imao, uz tvrdnju kako on lično ne stoji iza incijative za smjenu Radović.
Žugić je u izjavi za list „Dan” ranije negirao da je postupao nezakonito, konstatujući kako nije prvi put da se za članove užih i širih porodica zaposlenih u CBCG pomoć daje.
Potpredsjednik udruženja pravnika i politički analitičar Sergej Sekulović, ne ulazeći u validnost optužbi jedne ili druge strane, u izjavi za Radio Slobodna Evropa naglašava da sukob Radović-Žugić otkriva stanje stvari u Centralnoj banci, kao o jednoj od nosećih institucija društva.
“I, kada se u jednoj tako važnoj instituciji desi sukob ovog nivoa inteziteta između čelnih ljudi, on zaista nosi upozoravajuću poruku da nešto ozbiljno nije u redu u sistemu. Dakle, na ovaj način se s jedne strane pokazuje potencijalna neozbiljnost u vođenju kadrovske politike, dok, s druge strane, ovo može da bude i signal određenih frakcijskih sukoba u okviru vladajuće strukture, s obzirom na to da se ipak radi o ličnostima koje uživaju povjerenje vladajuće partije“, kaže Sekulović.
Osim aktuelnog sukoba sa viceguvernerkom Radović, Radoja Žugića, nekadašnjeg ministra finansija koji je blizak predsjedniku Milu Đukanoviću i koji je bio na brojnim drugim visokim pozicijama u državi, pratile su i druge kontroverze. Jedna od njih se odnosi na sporni Žugićev doktorat koji je 2011. finansirala Centralna banka na fakultetu za bankarstvo, osiguranje i finansije u Beogradu, a koji u to vrijeme nije imao akreditaciju za postdiplomske studije.
Sa druge strane, Irena Radović, doktorka ekonomskih nauka, tokom karijere uglavnom je obavljala poslove iz diplomatije. Između ostalog, bila je zamjenica ministra spoljnjih poslova Crne Gore i ambasadorka u Parizu.
Na kraju, nameće se pitanje - o čemu zapravo govori konflikt dvije visokokotirane ličnosti u državnoj hijerarhiji, koje su iz istog poliitčkog miljea odlučile da uđu u tako brutalan sukob.
“Ja bih se, u ovom trenutku suzdržao od nekog decidnog odgovora, jer nedostaju konkretni podaci. Očekujem da će ono doći u bliskoj budućnosti. Međutim, otvara se pitanje da li je ovaj sukob na nivou personalne ravni, ili ima, između ostalog, i neke svoje dublje konotacije, odnosno pokušaje određenih frakcija u samoj Demokratskoj partiji socijalista da preuzmu kontrolu nad vođenjem same politike Centralne banke“, zaključuje Sergej Sekulović.
Facebook Forum