Pet dana pred početak školske godine u Crnoj Gori opozicione stranke zaoštravaju retoriku zbog odluke vladajućih partija da izmjenama zakona o obrazovanju u školski sistem uvedu samo crnogorski jezik. Najjača opoziciona SNP u petak je Ustavnom sudu uputila zahtjev da preispita ustavnog tog zakona koji po mišljenju opozicije diskriminiše one učenike koji nastavu žele da pohađaju na srpskom.
Visoki funkcioner Socijalističke Narodne Partije Neven Gošović ocjenio je na konferenciji za novinare kako je zakon o opštem obrazovanju usvojen na neustavan način, pošto je, prema njegovim riječima, najviši pravni akt propisao da u prvom glasanju u parlamentu mora biti usvojen dvotrećinskom većinom. Gošović podsjeća kako su tim zakonom uređena i zajamčena prava manjinskih naroda na školovanje na svom jeziku i pismu.
"Citiram: 'U sredinama u kojima većinu imaju ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, nastava se izvodi i na jeziku pripadnika tih manjinskih naroda, odnosno manjinskih nacionalnih zajednica.' Riječ je o veoma značajnoj odredbi, kojom se obezbjeđuje primjena Ustavom zajamčenih prava pripadnicima manjinskih naroda na upotrebu svog jezika i pisma u službenoj upotrebi, odnosno prava da se u državnim ustanovama školuju na svom jeziku i pismu", kaže Gošović.
Podsjetimo crnogorski parlament nedavno je glasovima poslanika vladajućih partija izmijenio Zakon o opštem obrazovanju kojim se u škole uvodi crnogorski jezik. Opozicija koja je u znak protest napustila glasanje tražila je da se zakon povuče iz procedure, pošto smatra da se njime "diskriminiše" srpski jezik kojim prema popisu iz 2003. govori 63 odsto crnogorskih građana i optužila Vladu da nastavlja politiku podjela u Crnoj Gori.
Ministar prosvete Slavoljub Stijepović, pak, pozvao se na ustavno određenje da je crnogorski jezik službeni i obećao da će svakome ko želi da se obrazuje na svom jeziku to biti omogućeno. Ipak, nekoliko dana pred početak školske godine nije jasno kako će to izgledati u praksi. To je bio povod da se lider Nove Srpske Demokratije Andrija Mandić otvorenim pismom obrati ministru sa pitanjem kako će se ove godine obrazovati djeca na srpskom?
Da li u Novoj očekuju odgovor i dogovor, pitali smo Budimira Aleksića, člana skupštinskog odbora za prosvjetu i nauku.
"Mislim da bi bilo potpuno normalno i logično da Ministarstvo prosvjete počne pregovore sa opozicijom oko našeg zahtjeva zasnovanog naUstavu i međunarodnim poveljama o ljudskim pravima i slobodama. Ako je ovom režimu, ministarstvu i Vladi stalo do jednog demokratskog rješenja i do stabilnosti u zemlji, mislim da bi bilo logično da prihvate ponudu opozicije da se oko toga dogovaramo", odgovorio nam je Aleksić.
Pomoć u razjašnjavanju pravne situacije potražili smo od profesora Blagote Mitrića, bivšeg člana Ustavnog suda. On podsjeća na Ustavnu normu da je službeni crnogorski jezik dok su ostali, među kojima je i srpski, u službenoj upotrebi, što prema njegovim riječima, ne treba brkati.
"To znači da sve javne ustanove moraju komunicirati i izvoditi nastavu na crnogorskom jeziku. A to ni najmanje ne osporava pravo onim nacionalnim zajednicama ili narodima ili nacionalnim manjinama da govore i uče školu na svom jeziku."
RSE: Da li to znači da onima koji žele da se obrazuju na svom, u konkretnom slučaju srpskom jeziku, to mora biti obezbijeđeno?
"Ne. Ali to njima ne osporava pravo da se obrazuju na svom jeziku, ko god ima materijalnih mogućnosti za to. Nije obavezna država da se uče svi jezici, nego se uči onaj koji je službeni jezik."
Šta ako Ustavni sud ocijeni da su izmjene zakona o opštem obrazovanju kojim se u škole uvodi crnogorski jezik Ustavne, na kakvu bi to reakciju u opoziciji naišlo i kakve bi posljedice imalo.
"Ukoliko Ustavni sud donese jednu odluku koja bi išla u pravcu da je zakon u skladu sa Ustavom i da se time ne krše prava i da nije u pitanju diskriminacija, mi ćemo u tom slučaju početi našu borbu za naša legitimna prava. Jedno od osnovnih ljudskih oprava je obrazovanje na svom jeziku. Koristićemo miroljubiva, pravna diplomatska i politička sredstva dok se režim oslanja isključivo na golu silu", odgovara Budimir Aleksić.
Visoki funkcioner Socijalističke Narodne Partije Neven Gošović ocjenio je na konferenciji za novinare kako je zakon o opštem obrazovanju usvojen na neustavan način, pošto je, prema njegovim riječima, najviši pravni akt propisao da u prvom glasanju u parlamentu mora biti usvojen dvotrećinskom većinom. Gošović podsjeća kako su tim zakonom uređena i zajamčena prava manjinskih naroda na školovanje na svom jeziku i pismu.
"Citiram: 'U sredinama u kojima većinu imaju ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, nastava se izvodi i na jeziku pripadnika tih manjinskih naroda, odnosno manjinskih nacionalnih zajednica.' Riječ je o veoma značajnoj odredbi, kojom se obezbjeđuje primjena Ustavom zajamčenih prava pripadnicima manjinskih naroda na upotrebu svog jezika i pisma u službenoj upotrebi, odnosno prava da se u državnim ustanovama školuju na svom jeziku i pismu", kaže Gošović.
Podsjetimo crnogorski parlament nedavno je glasovima poslanika vladajućih partija izmijenio Zakon o opštem obrazovanju kojim se u škole uvodi crnogorski jezik. Opozicija koja je u znak protest napustila glasanje tražila je da se zakon povuče iz procedure, pošto smatra da se njime "diskriminiše" srpski jezik kojim prema popisu iz 2003. govori 63 odsto crnogorskih građana i optužila Vladu da nastavlja politiku podjela u Crnoj Gori.
Ministar prosvete Slavoljub Stijepović, pak, pozvao se na ustavno određenje da je crnogorski jezik službeni i obećao da će svakome ko želi da se obrazuje na svom jeziku to biti omogućeno. Ipak, nekoliko dana pred početak školske godine nije jasno kako će to izgledati u praksi. To je bio povod da se lider Nove Srpske Demokratije Andrija Mandić otvorenim pismom obrati ministru sa pitanjem kako će se ove godine obrazovati djeca na srpskom?
Da li u Novoj očekuju odgovor i dogovor, pitali smo Budimira Aleksića, člana skupštinskog odbora za prosvjetu i nauku.
"Mislim da bi bilo potpuno normalno i logično da Ministarstvo prosvjete počne pregovore sa opozicijom oko našeg zahtjeva zasnovanog na
Javne ustanove moraju komunicirati i izvoditi nastavu na crnogorskom jeziku. A to ni najmanje ne osporava pravo onim nacionalnim zajednicama ili narodima ili nacionalnim manjinama da govore i uče školu na svom jeziku
Pomoć u razjašnjavanju pravne situacije potražili smo od profesora Blagote Mitrića, bivšeg člana Ustavnog suda. On podsjeća na Ustavnu normu da je službeni crnogorski jezik dok su ostali, među kojima je i srpski, u službenoj upotrebi, što prema njegovim riječima, ne treba brkati.
"To znači da sve javne ustanove moraju komunicirati i izvoditi nastavu na crnogorskom jeziku. A to ni najmanje ne osporava pravo onim nacionalnim zajednicama ili narodima ili nacionalnim manjinama da govore i uče školu na svom jeziku."
RSE: Da li to znači da onima koji žele da se obrazuju na svom, u konkretnom slučaju srpskom jeziku, to mora biti obezbijeđeno?
"Ne. Ali to njima ne osporava pravo da se obrazuju na svom jeziku, ko god ima materijalnih mogućnosti za to. Nije obavezna država da se uče svi jezici, nego se uči onaj koji je službeni jezik."
Šta ako Ustavni sud ocijeni da su izmjene zakona o opštem obrazovanju kojim se u škole uvodi crnogorski jezik Ustavne, na kakvu bi to reakciju u opoziciji naišlo i kakve bi posljedice imalo.
"Ukoliko Ustavni sud donese jednu odluku koja bi išla u pravcu da je zakon u skladu sa Ustavom i da se time ne krše prava i da nije u pitanju diskriminacija, mi ćemo u tom slučaju početi našu borbu za naša legitimna prava. Jedno od osnovnih ljudskih oprava je obrazovanje na svom jeziku. Koristićemo miroljubiva, pravna diplomatska i politička sredstva dok se režim oslanja isključivo na golu silu", odgovara Budimir Aleksić.
