Vlasti Republike Srpske žele da provedu zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, poručio je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), predstavljajući izvještaj o stanju u BiH na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN).
Šmit je na sjednici u Njujorku, čija je tema bila situacija u BiH, istakao da su počeli procesi prenosa nadležnosti sa BiH na RS, te da oni mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice.
Podsjetio je da je Narodna skupština RS u decembru 2021. dala nalog Vladi RS da se povuče iz nekoliko državnih institucija, i to onih koje se tiču odbrane, indirektnog oporezivanja i pravosuđa.
"Vodeća stranka u RS, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), uporno traži miran raspad države, i u tom smjeru usvajaju legislativu", kazao je Šmit 11. maja.
Poručio je da fraza "izvorni Dejton", koja se često koristi u Republici Srpskoj, u stvari znači nepoštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava.
"Konstantno sam pozivao predstavnike RS na razgovore o promjenama ustava, ali nisam dobio odgovore", podsjetio je Šmit.
On je upozorio da vlasti u RS preuzimanjem državnih nadležnosti žele de facto secesiju.
"Najavljeni potezi potkopavaju suverenitet BiH, a ja kao visoki predstavnik, želim da očuvam suverenitet i teritorijalni integritet države", naglasio je Šmit.
Podsjetio je da je iskoristio svoje izvršne mogućnosti da poništi zakon o državnoj imovini usvojen u parlamentu Republike Srpske.
Prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH upozorio je da situacija nije mnogo bolja u drugom entitetu, Federaciji BiH.
Prema njegovim riječima, zakone u ovom entitetu o državnoj imovini takođe treba izmjeniti.
Uoči njegovog obraćanja, predstavnici Kine i Rusije, koje ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, izrazili su protivljenje.
Džaferović: Krizu u BiH izazvale vlasti u RS
Članicama Savjeta bezbjednosti obratio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.
On je kazao kako se BiH nalazi više od 10 mjeseci u političkoj krizi, koja je izazvana, kako je rekao, prijetnjama vlasti RS protiv Ustava BiH.
"Formirali smo jedinstvenu vojsku, obavještajnu službu, niz ministarstava, poreski sistem, pravosuđe i druge institucije zahvaljujući kojima je država postala sposobna da funkcioniše samostalno. Reforme su provedene uz saglasnost političkih predstavnika iz oba entiteta, a odluke su donesene u Parlamentu BiH", rekao je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva upozorio je kako "u proteklih 10 mjeseci svjedočimo nastojanjima da se sruši sve postignuto".
"Vlasti RS prijete da će unilateralno rasformirati sve ove institucije, a u tu svrhu su najavile ili poslale u proceduru određena zakonska rješenja", upozorio je Džaferović i dodao kako je potrebno poništiti sve neustavne zakone i zaključke koje je usvojila NSRS, te odblokirati rad državnih institucija.
U Njujork je doputovao i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija. Njemu nije omogućeno da se obrati na sjednici SB UN.
Američka ambasadorka u UN: Suverenitet BiH je neupitan
Linda Tomas-Grinfild (Thomas-Greenfield), ambasadorka SAD u UN, poručila je u svom obraćanju da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan.
"Lokalni lideri koriste zapaljivu retoriku, prijete da će bojkotovati izbore i odbijaju da se bore sa korupcijom", rekla je ona.
Istakla je da SB UN "treba biti zabrinut zbog koraka Milorada Dodika i vlasti u RS da blokiraju državne vlasti, te da joj preuzmu nadležnosti".
Upozorila je da oni "žele da se povuku iz ustavnog poretka države i uspostave paralelne institucije, što nije u duhu Dejtona i ugrožava napredak cijele zemlje".
Tomas-Grinfild je dodala da pozivi hrvatskih predstavnika da se formira nova teritorijalna jedinica takođe ugrožavaju sigurnost.
Šta se nalazilo u prethodnom izvještaju?
Visoki predstavnik u BiH svakih šest mjeseci podnosi izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a u kojem daje ocjenu političke situacije u zemlji.
U novembru 2021. Šmit je između ostalog u izvještaju upozorio da je "zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada" i da postoji "veoma realna perspektiva povratka sukoba".
Tada se nije mogao obratiti SB UN i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj jer su protiv toga bile Rusija i Kina.
To je bio prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a da se jedan visoki predstavnik nije mogao obratiti SB UN i predstaviti izvještaj, što je njegova obaveza.
Ruska Federacija, članica Savjeta za implementaciju mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz RS smatraju Šmita "običnim njemačkih državljaninom".
PIC je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije. Ta zemlja i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje morao potvrditi i Savjet bezbjednosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.
Šmit je zvanično preuzeo mandat od Valentina Incka početkom avgusta prošle godine.
