Mnogi koji nisu bili učesnici rata su stekli potvrde da su u njemu učestvovali, čime su dobili status koji nisu zaslužili, poručio je Nedeljko Glamočak, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o stanju boračko-invalidske zaštite u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, 9. marta u Banjaluci.
Glamočak je poručio da je ovo jedan od ključnih problema populacije veterana u RS, da je zbog toga opterećen sistem boračko-invalidske zaštite, a da traje više od 25 godina – tačnije, od usvajanja Zakona o pravima boraca neposredno nakon rata, 1996. godine.
"Nanesena se šteta istinskim borcima i državi, jer se svih ovih godina neopravdano koriste i dijele sredstva ljudima koji to nisu zaslužili", rekao je Glamočak.
On je dodao da je 2007. svoje pravo ostvarivalo nešto manje od 78 hiljada boraca, a da ih je danas skoro 206 hiljada.
Istakao je da je greška napravljena pogrešnom kategorizacijom veterana, te da je potrebno izvršiti "reviziju svih lica koja po ovom osnovu ostvaruju data prava".
Šef Poslaničkog kluba SNSD-a Igor Žunić smatra da treba pripremiti novi zakon o pravima boraca u Republici Srpskoj u saradnji sa boračkim udruženjima i ministarstvom.
"Ne treba raditi stvari ad hok. Ovo je proces kojeg su započela boračka udruženja i ovdje ne bi trebalo da bude političkih prepucavanja", istakao je Žunić na posebnoj sjednci Narodne skupštine.
Poslanica PDP-a Jelena Trivić mišljenja je da su prilikom kategorizacije ratnih vojnih invalida načinjeni propusti, jer su pojedini ratni vojni invalidi iz prve i druge kategorije prebacivani iza četvrte kategorije.
Trivićeva se založila za izmjenu Uredbe o stambenom zbrinjavanju boračkih kategorija, te za ukidanje člana koji definiše reviziju umrlih boraca.
Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS (BORS), Aleksandar Savić, poručio je da je potrebno poboljšati materijalni status ove populacije, a oni između ostalog predlažu zalaganje za zapošljavanje oko 1.030 djece pognulih boraca, kao i naknadu za borački dodatak u iznosu od pet KM (2,5 evra) za svaki mjesec proveden u zoni borbenih dejstava.
BORS traži i naknadu sudskih troškova za članove nekadašnje Vojske RS kojima se sudi za ratne zločine pred Sudom BiH i RS, do donošenja pravosnažne presude.
Na sjednici se obratio veći broj predstavnika boračkih udruženja iz RS, proisteklih iz rata devedesetih u BiH, sa svojim idejama za poboljšanje položaja boraca, nakon čega je počela poslanička diskusija.
Predloženo ukidanje Instituta za nestala lica BiH
Veljko Lazić, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS, tokom sjednice je predložio ukidanje Instituta za nestala lica BiH i ponovno formiranje komisija za traženje nestalih lica RS.
Lazić tvrdi da je to potrebno zbog, kako kaže, višegodišnjeg zastoja u procesu traženja nestalih lica srpske nacionalnosti.
Tražio je od Vlade RS da obezbijedi novac za njen rad, ukoliko bi taj prijedlog bio prihvaćen.
Rekao je da RS još potražuje 1.652 vojnika i civila srpske nacionalnosti, podsjetivši da je prema zvaničnim podacima ukupan broj nestalih nakon završetka rata bio 5.565 civila i pripadnika VRS.
Institut za nestala lica BiH je osnovan 30. avgusta 2005. godine, čime je završen proces segregacije u pronalaženju nestalih, prebacivanjem ove odgovornosti sa entitetskih komisija na državni nivo.
Uspostavi Instituta prethodio je dvogodišnji proces konsultacija u koji su bili uključeni predstavnici nestalih, entitetskih vlada, Brčko distrikta, te Međunarodni komitet crvenog krsta u službi posmatrača.
Institut osigurava održiv mehanizam domaćih vlasti za pronalaženje nestalih bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili nacionalnu pripadnost ili njihovu ulogu u prošlim neprijateljstvima, navodi se na sajtu Instituta.
Rasprava na prijedlog opozicije
Rasprava u NSRS o ovoj populaciji se vodi na prijedlog skupštinske opozicije, SDS-a,, Partije demokratskog progresa (PDP), Demokratskog narodnog saveza (DNS), Socijalističke partije Srpske (SPS) i samostalnih poslanika Krste Jandrića i Budimira Balabana.
Uoči sjednice, pred zgradom entitetskog parlamenta su se okupili predstavnici udruženja veterana iz RS, tražeći da se poboljša njihov položaj.
Demobilisani borci su protestovali ispred zgrade NSRS i 1. februara, kada su tražili održavanje posebne sjednice o njihovim pravima.
Tada je u toku bila posebna sjednica NSRS, na kojoj se raspravljalo o političkoj situaciji u BiH, nakon koje je odlučeno da će predstavnici RS učestvovati u radu bh. institucija, čime su prekinuli višemjesečnu blokadu državne vlasti.
Ratni veterani su tada negodovali, između ostalog, i zbog poziva upućenih Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću, liderima HDZ BiH, odnosno SDA, da se obrate poslanicima.
Narodna skupština RS je nadležnost u oblasti odbrane prenijela na nivo BiH 1. septembra 2005. godine usvajanjem reforme odbrane.
Odluka, kojom je praktično prihvaćeno ukidanje Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske RS, te podržana njena transformacija u Oružane snage BiH od 1. januara 2006. godine, usvojena je dvotrećinskom većinom.
Istu je odluku u septembru te godine donio i Parlament Federacije BiH.
