Zatvaranje rodilišta u Sinju ugrožava tradiciju sinjske Alke, simbol sinjskog junaštva i nekadašnje pobjede nad Turcima, koja ove godine slavi 300 godišnjicu postojanja, poručeno je s prosvjednog skupa u Sinju. Naime, tu stoljetnu vitešku igru mogu trčati samo rođeni u Sinju, pa je upravo njih i posebno ogorčila odluka Ministarstva zdravstva o zatvaranju manjih rodilišta u nekoliko mjesta Dalmacije i Imotske krajine, uključujući i Sinj.
'Ajme, pa mi više nećemo imati alkara!' - to mi je prvo prošlo kroz glavu kad sam čula vijest o zatvaranju rodilišta", kazala nam je šokirana odlukom, Sinjanka Davorka Dukić:
„A ovo sve što se bude rađalo u Splitu, to po Statutu ne može biti alkar, a Statut se ne može mijenjati, star je 300 godina i ako mijenjaš Statut, mijenjaš tradiciju!“
I prosvjednici pred sinjskim rodilištem pozvali su u četvrtak ministra zdravstva da pročita Statut Viteškog alkarskog društva i odustane od zatvaranja rodilišta u koje, kaže Dukić, i danas mnoge Sinjanke, bez obzira gdje živjele, dolaze roditi, samo da bi im sin mogao kasnije, ako to poželi, 'trčati alku'.
„Sjećam se još u vrijeme Jugoslavije, kad su mnogi Sinjani živjeli u Beogradu i njihove žene bi iz Beograda dolazile roditi u Sinj, samo da bi im sin mogao biti ponosni alkar i danas –sutra trčat alku.“
U obranu svojih rodilišta nisu se digli samo ponosni sinjski alkari nego i neki dijelovi Dalmacije i Imotske krajine. Naime, zbog neispunjavanja prostornih i uvjeta medicinsko-tehničke opreme trebaju se zatvoriti i rodilišta u Makarskoj, Imotskom i Supetru na Braču, zbog čega je nekoliko voditelja ispostave Domova zdravlja ponudilo i svoje ostavke. Dr Ante Prolić iz sinjskog Doma zdravlja:
„Ja sam kao liječnik i legalist svjestan da, bez prilagodbe standardima medicinske struke, mi ne možemo ponovo otvoriti rodilište u Sinju i u tom smislu razumijem odluku Ministartsva zdravstva. Ali, kao građanin Sinja i Cetinske krajine svjestan sam da je rodilište duboko ukorijenjeno u vitešku alkarsku tradiciju moga kraja i stoga sam kao moralni čin, i kao Sinjanin, dao svoj mandat na raspolaganje.“
Praktični razlozi i tradicija
MakarskaU samo jednom danu više od 2.000 Makarana potpisalo je na Facebooku peticiju protiv zatvaranja rodilišta u Makarskoj, a u subotu u 17 sati i oni organiziraju javni prosvjed. U njih nije toliko tradicija, koliko praktičnost. U malim Domovima zdravlja, smatra dr Damir Mendeš, ne treba tražiti uvjete kakve imaju velike klinike jer ako je porod kompliciran, ionako se iz Makarske ide u Split.
„U prošloj je godini u Makarskoj rođeno oko 130 beba, ali kažu da je to premalo za 'financijsku isplativost' rodilišta (kao da je trgovačko društvo). Pet medicinskih sestara, samo u Makarskoj, ostaje bez posla, rodilište zatvaraju jer nema operacijsku salu, a moglo bi nam se sad događati da nam se djeca rađaju u kolima hitne pomoći, jer od od Makarske do Splita je 60-tak kilometara, sat vremena vožnje, ali u ljetnim gužvama ta se vožnja protegne i do 2 sata.“
Slično upozorava i voditelj ispostave Doma zdravlja u Imotskom Vice Čikeš - od Imotskog do Splita, također je oko sat vremena vožnje:
„Svjesni smo mi da naše rodilište ne zadovoljava te suvremene kriterije, ali što kad porod krene onako kako ne želimo, a nemamo dežurnu babicu ni ginekologa. To će biti loše.“
U obrani rodilišta ima i praktičnih razloga i tradicije. Zna se da se ljudi ponose svojim korjenima, dobro je poznat izraz, 'fetivi Splićanin', onaj kojem je i pradjed rođen u Splitu, kaže nam nam 'zagrebačka Splićanka' Sonja.
'Fetivi' znači 'pravi', znači živjeti u Splitu od 1800-te i ranije, najmanje 4 generacije. Jednostavno, imati korijene.“
Ponos vlastitim korjenima je razumljiv i dobar, ako nije negativan i isključiv, ističe poznata hrvatska psihologinja dr Mirjana Krizmanić. Ne ulazi u finacijske razloge, ali odluku o zatvaranju rodilišta u četiri manja hrvatska grada, sa stanovišta građana, smatra lošom, a zatvaranje onoga u Sinju i kulturološki lošim potezom:
„Netko može reći 'pa, to je besmisleno, pa ne mora baš biti rođen u Sinju', ali to jest jedna prastara tradicija koju oni čuvaju već 300 godina. Ja mislim da im to treba pustiti, i mislim da je ukidanje rodilišta za svaku osudu, jer ti ljudi to ničim nisu izazvali. Pa, ne može se jednim dekretom ukinuti 300 godina stara tradicija!“
'Ajme, pa mi više nećemo imati alkara!' - to mi je prvo prošlo kroz glavu kad sam čula vijest o zatvaranju rodilišta", kazala nam je šokirana odlukom, Sinjanka Davorka Dukić:
„A ovo sve što se bude rađalo u Splitu, to po Statutu ne može biti alkar, a Statut se ne može mijenjati, star je 300 godina i ako mijenjaš Statut, mijenjaš tradiciju!“
I prosvjednici pred sinjskim rodilištem pozvali su u četvrtak ministra zdravstva da pročita Statut Viteškog alkarskog društva i odustane od zatvaranja rodilišta u koje, kaže Dukić, i danas mnoge Sinjanke, bez obzira gdje živjele, dolaze roditi, samo da bi im sin mogao kasnije, ako to poželi, 'trčati alku'.
„Sjećam se još u vrijeme Jugoslavije, kad su mnogi Sinjani živjeli u Beogradu i njihove žene bi iz Beograda dolazile roditi u Sinj, samo da bi im sin mogao biti ponosni alkar i danas –sutra trčat alku.“
U obranu svojih rodilišta nisu se digli samo ponosni sinjski alkari nego i neki dijelovi Dalmacije i Imotske krajine. Naime, zbog neispunjavanja prostornih i uvjeta medicinsko-tehničke opreme trebaju se zatvoriti i rodilišta u Makarskoj, Imotskom i Supetru na Braču, zbog čega je nekoliko voditelja ispostave Domova zdravlja ponudilo i svoje ostavke. Dr Ante Prolić iz sinjskog Doma zdravlja:
„Ja sam kao liječnik i legalist svjestan da, bez prilagodbe standardima medicinske struke, mi ne možemo ponovo otvoriti rodilište u Sinju i u tom smislu razumijem odluku Ministartsva zdravstva. Ali, kao građanin Sinja i Cetinske krajine svjestan sam da je rodilište duboko ukorijenjeno u vitešku alkarsku tradiciju moga kraja i stoga sam kao moralni čin, i kao Sinjanin, dao svoj mandat na raspolaganje.“
Praktični razlozi i tradicija
„U prošloj je godini u Makarskoj rođeno oko 130 beba, ali kažu da je to premalo za 'financijsku isplativost' rodilišta (kao da je trgovačko društvo). Pet medicinskih sestara, samo u Makarskoj, ostaje bez posla, rodilište zatvaraju jer nema operacijsku salu, a moglo bi nam se sad događati da nam se djeca rađaju u kolima hitne pomoći, jer od od Makarske do Splita je 60-tak kilometara, sat vremena vožnje, ali u ljetnim gužvama ta se vožnja protegne i do 2 sata.“
Slično upozorava i voditelj ispostave Doma zdravlja u Imotskom Vice Čikeš - od Imotskog do Splita, također je oko sat vremena vožnje:
„Svjesni smo mi da naše rodilište ne zadovoljava te suvremene kriterije, ali što kad porod krene onako kako ne želimo, a nemamo dežurnu babicu ni ginekologa. To će biti loše.“
U obrani rodilišta ima i praktičnih razloga i tradicije. Zna se da se ljudi ponose svojim korjenima, dobro je poznat izraz, 'fetivi Splićanin', onaj kojem je i pradjed rođen u Splitu, kaže nam nam 'zagrebačka Splićanka' Sonja.
'Fetivi' znači 'pravi', znači živjeti u Splitu od 1800-te i ranije, najmanje 4 generacije. Jednostavno, imati korijene.“
Ponos vlastitim korjenima je razumljiv i dobar, ako nije negativan i isključiv, ističe poznata hrvatska psihologinja dr Mirjana Krizmanić. Ne ulazi u finacijske razloge, ali odluku o zatvaranju rodilišta u četiri manja hrvatska grada, sa stanovišta građana, smatra lošom, a zatvaranje onoga u Sinju i kulturološki lošim potezom:
„Netko može reći 'pa, to je besmisleno, pa ne mora baš biti rođen u Sinju', ali to jest jedna prastara tradicija koju oni čuvaju već 300 godina. Ja mislim da im to treba pustiti, i mislim da je ukidanje rodilišta za svaku osudu, jer ti ljudi to ničim nisu izazvali. Pa, ne može se jednim dekretom ukinuti 300 godina stara tradicija!“
