Mirsad Vilić ostaje na mjestu direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, odlučio je u ponedjeljak Nezavisni odbor bh. Parlamenta koji je razmatrao zahtjev za Vilićevu smjenu. Povod je napad na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u Potočarima 11. jula, zbog čega je ministar sigurnosti BIH Dragan Metkić zatražio njegovu smjenu.
Ranije je Vijeće ministara BiH dostavilo odboru tražene materijale koji imaju određen stepen tajnosti i posebnu proceduru upoznavanja.
Nakon višesatne rasprave Nezavisni odbor Parlamnetarne skupštine BiH nije imao dovoljan broja glasova.
„Za svaku odluku je potrebno sedam glasova u Nezavisnom odboru policijske strukture, a mi danas nismo imali tu kvalifikovanu većinu, tako da prijedlog ministra Mektića nije imao potrebnu većinu“, objasnio je predsjednik Nezavisnog odbora Žiko Krunić.
No, za ovakav sigurnosni propust neko mora odgovarati, smatra Krunić.
„U narednom periodu može se očekivati da ćemo se mi baviti tim pitanjem. Ovo pitanje nije definitivno zaključeno. Ovdje se radi o veoma ozbiljnoj stvari, incidentu koji ima međunarodni karakter i ovo se mora dovesti do kraja“, zaključio je Krunić.
Sigurni sektor nije uradio dobro posao tokom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici, svima je jasno. I to nije jedini slučaj, jer to da se raspravlja o smjenama u sigurnosnom sektoru BIH i nije neka novina, s obzirom na činjenicu da su prijašnji ministri sigurnosti smjenjivani, a za druge u toj oblasti je tražena smjena.
Slično se desilo i prošle godine tokom februarskih protesta kada je zapaljena zgrada Predsjedništva BiH zbog čega je, zbog nesavjesnog rada, osuđen direktor Agencije za istrage i zaštite Goran Zubac, te uklonjen sa pozicije. Tada je ostavku podnio i direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Himzo Selimović.
Hamza Višća iz Centra za sigurnosne studije za Radio Slobodna Evropa o tome problemu kaže:
„Činjenica da reforma nije urađena na najbolji način, dovodi do toga da se servisi preklapaju u zavisnosti od nivoa vlasti na kome jesu, ali čini se da taj dio servisa politički lideri vole čuvati za sebe. Bilo šta se dešava sa u vezi tog problema, treba posmatrati u nekom drugom svijetlu, a to je da od policije i tužilaštva odnosno sudstva se očekuje da budu nosioci borbe protiv korupcije, a kod nas je najžešća partijska korupcija. I uz to ako držite policiju, koja bi trebala da pokrene borbu protiv korupcije onda nema sumnje da će te korupcije i dalje biti i da nećete biti procesuirani. Tako da se čini da su takve funkcije najviše izložene političkom uticaju“, objašnjava Višća.
Bosna i Hercegovina ima ozbiljan problem u sektoru sigurnosti, zapravo u koordinaciji preglomaznog aparata. Zbog toga i zbog nepoznavanja nadležnosti dolazi do propusta, kao u slučaju napada na premijera Srbije Aleksandra Vučića, smatra profesor sa Fakulteta kriminalističkih nauka u Sarajevu Jasmin Ahić.
„Jednostavno iz te kompleksnosti, zbog jasno nedefinisanih linija komandovanja dolazi do ovih problema. I kad dođe do takvih problema ili se vratimo na odgovornost ministra, koja je politička funkcija ili na odgovornost onoga koji je direktno involviran ili nadležan u nekoj akciji“, kaže Ahić.
Još poraznije je što ne postoji pozicija koja će voditi sektor sigurnosti, jer je pozicija ministra zapravo kooridinirajuća. „Zato mi imamo konstantnu situaciju da jedan direktor agencije moli drugog da nešto uradi, a drugi odgovara da ne može i da nije njegova nadležnost. I naravno u kriznim situacijama dođe do propusta“, objašnjava profesor Ahić.
