Sezona gripa, koja puni ljekarske čekaonice, prilika je da provjerimo koliko o zdravlju brinemo preventivno: sudeći prema našoj anketi, čini se da se taj odgovor nalazi u mješavini nepovjerenja i nedostatka informacija kada je riječ o virusu koji svake godine svojim mutacijama zadaje najviše problema hroničnim bolesnicima i građanima treće dobi.
Sezona gripa je najproblematičnija za hronične bolesnike i osobe treće dobi jer je riječ o akutnom virusnom oboljenju disajnih puteva koje se lako prenosi pri ljudskom kontaktu. Za preventivnu vakcinaciju još nije kasno.
“Najbolji je taj period od oktobra do decembra. Međutim, ni sada nije kasno da se ljudi vakcinišu protiv gripa jer je on još uvijek aktivan", poručuje doktorica Marija Mališić Korać.
Sudeći prema gužvama u ambulantnim čekaonicama građani nemaju naviku da se preventivno vakcinišu protiv gripa. Iako je ljekari obavezno preporučuju hroničnim bolesnicima starijim od 65 godina poručuju da je dobra prevencija i za sve ostale uzraste, osim beba do šest mjeseci.
Doktorica Mališić Korać, ipak, dodaje da vakcina nije sto posto zaštita jer virus gripa često mutira.
“Vakcina pruža zaštitu od nekih 70 posto kod mlađih osoba dok kod starijih taj procenat pada na 50 posto”, navodi ona.
Većina građana koje smo anektirali u Domu zdravlja u Budvi kažu da se ne vakcinišu protiv gripe, ali su suzdržani kada ih pitamo za razlog nepovjerenja u tu vrstu prevencije:
Za nepovjerenje u preventivnu vakcinu protiv gripe nema razloga, ističe doktorica Mališić Korać.
“Vakcina protiv gripa nije nimalo štetna. U nju se unose umrtvljeni antigeni koji stimulišu naš organizam da stvori antitijela protiv virusa. Dok prođe taj period od dva do tri dana, dok se ta antitijela ne stvore, može da se javi povišena temperatura malaksalost, praktično kao blaži simpomi gripa. To je ta neka manifestacija, reakcija nakon vakcinacije, ali i ona je prolaznog karaktera. Poslije smo zaštićeni od virusa koji može malo i da mutira, te se onda razvije bolest, odnosno gripa", zaključuje doktorica.
Sezona gripa je najproblematičnija za hronične bolesnike i osobe treće dobi jer je riječ o akutnom virusnom oboljenju disajnih puteva koje se lako prenosi pri ljudskom kontaktu. Za preventivnu vakcinaciju još nije kasno.
“Najbolji je taj period od oktobra do decembra. Međutim, ni sada nije kasno da se ljudi vakcinišu protiv gripa jer je on još uvijek aktivan", poručuje doktorica Marija Mališić Korać.
Sudeći prema gužvama u ambulantnim čekaonicama građani nemaju naviku da se preventivno vakcinišu protiv gripa. Iako je ljekari obavezno preporučuju hroničnim bolesnicima starijim od 65 godina poručuju da je dobra prevencija i za sve ostale uzraste, osim beba do šest mjeseci.
Doktorica Mališić Korać, ipak, dodaje da vakcina nije sto posto zaštita jer virus gripa često mutira.
“Vakcina pruža zaštitu od nekih 70 posto kod mlađih osoba dok kod starijih taj procenat pada na 50 posto”, navodi ona.
Većina građana koje smo anektirali u Domu zdravlja u Budvi kažu da se ne vakcinišu protiv gripe, ali su suzdržani kada ih pitamo za razlog nepovjerenja u tu vrstu prevencije:
Za nepovjerenje u preventivnu vakcinu protiv gripe nema razloga, ističe doktorica Mališić Korać.
“Vakcina protiv gripa nije nimalo štetna. U nju se unose umrtvljeni antigeni koji stimulišu naš organizam da stvori antitijela protiv virusa. Dok prođe taj period od dva do tri dana, dok se ta antitijela ne stvore, može da se javi povišena temperatura malaksalost, praktično kao blaži simpomi gripa. To je ta neka manifestacija, reakcija nakon vakcinacije, ali i ona je prolaznog karaktera. Poslije smo zaštićeni od virusa koji može malo i da mutira, te se onda razvije bolest, odnosno gripa", zaključuje doktorica.
