Crna Gora nije imuna na seksističke ispade, a mete su im već duže, prije svega istaknute NGO aktivistkinje: Vanja Ćalović, Daliborka Uljarević i Milica Kovačević. No, ako se malo vratimo unazad, sve je počelo sa vrijeđanjem poslanica, pa prve i do sada jedine predsjednice crnogorske Skupštine. Uslijedile su ministrice, pa novinarke. Što znači, gotovo pa sve javine djeletnice.
Živimo li u prostoru koji ženu vidi po obrascu permanentnog pomanjkanja moći? Da li je u problem u neadekvatnim zakonima ili u izostanku odgovornosti?
Od predstavljanja žena kao objekta u medijima, odnosno eksploatacija njihovih tijela kao robe koja prodaje proizvode, do fotografija obnaženih tijela u medijima, koje su propraćene rodno-stereotipnim ili seksističkim komentarima, pa sve do pogrdnih komentara na ulicama - to je milje u kojem bitišu crnogorske žene - poruka je ženskog civilnog sektora.
Poslednji slučaj seksističkog ispada ministra odbrane u Srbiji prema novinarki na zadatku, nije "ništa novo i usamljeno, ni prvo ni poslednje", kaže dugogodišnja aktivistkinja civilnog sektora Ervina Dabižinović iz ANIMA.
Ona dodaje da živimo u društvu koje je natopljeno seksizmom prema ženama. Žene su izložene seksizmu u političkom, medijskom, građanskom, socijalnom i svim drugim oblastima u Crnoj Gori.
"Posljednji primjeri u regionu, a i kod nas, pokazuju da tamo gdje muškarci nemaju ništa pametno reći, oni se vrlo brzo uhvate seksizma. To nam pokazuje u kakvim okolnostima i kulturnim obrascima živimo, a kada vidite uočljive primjere seksizma, onda vam je jasan i položaj žena u jednoj zajednici ili u jednom društvu", smatra Dabižinović.
Ni za direktoricu Centra za ženska prava, Maju Raičević, poslednji primjer, seksizma na javnoj sceni iz Srbije, nije nikakav izuzetak, u odnosu na slične primjere u regionu. Ali, napominje da je reakcija srpskog premijera izuzetak.
"Reakcija premijera na seksističku izjavu ministra je izuzetak u odnosu na okruženje. Ne sjećam se da je neko u Crnoj Gori nekad odgovarao zbog seksističkih izjava, a među njima je bilo nekih izuzetno uvredljivih", kaže Raičević.
Najveći problem predstavlja nedovoljna primjena zakona jer je seksizam inkriminisan u crnogorskom zakonodavstvu. Seksizam u Crnoj Gori je veoma izražen na društvenim mrežama i u komentarima. U medijima, poslednjih godina, je prisutan nešto manje ili je bar prikriven
"Primjena tih zakona je negdje i dalje prilično rijetka. Često ističemo da svijest ljudi ne prati zakone. U tom dijelu je mnogo važno edukovati javnost, ali isto tako potrebna je reakcija nadležnih organa u situacijama gdje je izražena diskriminaciju u javnom diskursu. Bio je prilično veliki broj takvih slučajeva u toku prošle godine i nismo zadovoljni načinom na koji su nadležne institucije reagovale", ocjenjuje Raičević.
Veoma je teško odgovoriti na pitanje - koliko ima seksizma na javnoj sceni u Crnoj Gori, kaže Slavica Striković iz Ženske akcije. Apostrofira da ga sigurno ima. Analizirajući primjere iz skorašnjeg vremenskog perioda, navodi primjere seksizma prema ženama:
"Tokom održavanja nedavnih protesta ispred Skupštine Crne Gore, imali smo potpuno ogoljen i očevidan seksizam prema jednoj od poslanica, u trenutku dok je ona ulazila u Parlament. Istina je da su neki mediji akcentovali vrlo pogrdne riječi koje su joj upućene, prije svega zbog njene pripadnosti jednoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori. Prosto su zaparali uši oni pogrdni nazivi koje je dobila kao žena. Tri novinarke, dvije od njih su novinarke lista Monitor, a jedna iz Javnog servisa, doživjele su sličan oblik seksizma. Bilo je i prijetnji upućenih njima zato što su žene, ali i zato što izražavaju svoj stav. Takođe bilježimo tri slučaja kad su NVO aktivistkinje u pitanju: Vanja Ćalović, Daliborka Uljarević i Milica Kovačević. One su aktivistkinje sa vrlo istaknutim i transparentnim radom", ističe Slavica Striković.
Striković kaže da se bilježi činjenica da je u svim navedenim slučajevima izostala adekvatna reakcija i da je reagovao samo NVO sektor.
"Užasan primjer je Informer i Vanja Ćalović. Mediji u Crnoj Gori reprodukuju stereotipe, ali nikada nismo imali razapinjanje neke žene, a ovo je bilo mnogo više od toga", kaže Slavica Striković.
Seksizam je sveprisutan u crnogorskim medijima koji obiluju rodnim stereotipima - smatra ambasadorka misije OEBS-a u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova. Ona ovakvo stanje ocjenjuje kao nedopustivo jer naglašava da mediji imaju moć da mijenjaju kulturni milje, nameću i stvaraju stereotipe.
"Žene su, uglavnom, predstavljene primarno kao domaćice, osobe beskrajno zaokupljene svojim izgledom, a mnogo manje pitanjima iz politike, klimatskih promjena, ekonomske krize i uloge u stvaranju mira, bezbjednosti i demokratizacije društva. Žene su veoma često predstavljene kao objekti, a u ekstremnim slučajevima i kao žrtve. To je, prema mom ličnom mišljenju, kriminalno. Ni muškarci nisu pošteđeni takvih tipskih prikaza", navodi Hrebičkova.
Ali, najveći problem je, zapravo, to što uporno izostaje odgovornost.
"Stvorila se jedna klima da se to može uraditi i da se ljudi mogu tako ponašati. E tu je najveći problem, zato što ne postoji utvrđena odgovornost i ne postoji određena sankcija za ljude koji očigledno u javnosti diskriminišu", pojašnjava Ervina Dabižinović.
Slavica Striković iz Ženske akcije je stava da reakcija ne smije da izostane, ma koja žena da je meta seksizma.
"Svi oni, kojih je istina sve manje, slobodno-mislećih ljudi u ovoj državi, bilo da pripadaju političkom životu, bilo novinarima, bilo aktivistima, bi morali reagovati. Tu ne postoji lista prioriteta - ili imate osjećaj za pravdu i želite to da istaknete, ili nemate", zaključuje Striković.
