Hrvatska javnost nema dovoljno senzibiliteta za slučajeve seksizma i diskriminacije, i još mnogo toga ovdje treba napraviti, kažu u feminističkim udrugama.
Niti uniforma ne može policajke zaštiti od seksističkih ispada, ali u Hrvatskoj vojsci, seksizma nema. Jedna hrvatska generalica donedavno je u zapovjedništvu međunarodnih snaga u Afganistanu bila zadužena, upravo za ravnopravnost polova.
Ovogodišnji pobjednik na Stupu srama za najseksitičkiju izjavu nekog političara ili političarke, je ministar zdravlja u hrvatskoj Vladi, Siniša Varga. On je na dodjeli zahvalnica najliječnici i najsestri, što ih na Svjetski dan pacijenata dodjeljuje Udruga hrvatskih pacijenata, u veljači ove godine kazao: "Volimo kada su sestre u pripijenom".
Stup srama projekt je feminističkog portala Libela "o rodu, spolu i demokraciji", kako mu piše u impresumu.
"Mi smo jedan od feminističkih portala u Hrvatskoj, koji se osobito bavi problemom seksizma u hrvatskom javnom društvu, za šta nam ne nedostaje materijal. Čim je on to izgovorio, doslovno, na to smo reagirale. Ne samo da je bezobrazan i neprimjeren, nego je to i definicija seksizma u rječniku. To nije prihvatljivo ni na koji način, a pogotovo ne kada se dodjeljuju takve nagrade", kaže Tea Stipan, članica uredništva Libele.
Varga se odmah ispričao. "Moja izjava, tom je prilikom, bila neprimjerena, zbog čega iskreno žalim. Žao mi je ako sam bilo koga tom izjavom, na bilo koji način uvrijedio. To mi nikako nije bila namjera", naveo je isto poslijepodne u priopćenju.
Je li isprika dovoljna?
"Ne nije. Nije zato što je reagirao nakon što su reagirale feminističke udruge, odnosno, nakon što su društvene mreže preplavile komentarima njegove izjave. Isprika tipa - nisam to tako mislio, odnosno mislila, postaje već pomalo zastarjela, kada se radi o Hrvatskoj. To je jedini izgovor kojeg dotični, i autori tih komentara, imaju. Poenta je u tome da treba o tome razmišljati, a ne ispričavati se nakon što se to dogodi", navodi Stipan.
"Varginoj izjavi nikako se ne treba čuditi", kaže Dijana Ljubanović iz udruge Budi aktivna, budi emancipirana – B.a.b.e.
"Seksizam je uvelike prisutan oblik društvene diskriminacije u našem društvu i segregacije osoba na temelju spola. Kao što svi znamo, glavne žrtve su žene. Njegova izjava, a i inače seksizme koje možemo vidjeti u našem društvu, imaju za svrhu privilegirati muškarce u odnosu na žene. Isto tako, svrha im je podcijeniti i degradirati vrijednosti i aktivnosti povezane sa ženama, ali i sve vrijednosti i aktivnosti koje se direktno odnose na ženski rad i na funkciju u društvu", kaže Ljubanović.
Tko na seksističke izjave reagira, a tko ne, i zašto?
"Stvar je u tome što je seksizam u hrvatskom društvu do te mjere ukorijenjen, da te izjave uglavnom prolaze neopaženo od većine dominantnih medija, ali na žalost i od većine građana i građanki u Hrvatskoj. Naša javnost nije senzibilizirana na takav kontekst, odnosno ne smatra to problematičnim i ne vidi u tome ništa problematično, pa se onda upozoravanje na seksizam uglavnom svodi na nekoliko feminističkih organizacija i skupina u Hrvatskoj", ističe Tea Stipan, te dodaje:
"Na žalost, naši pokušaji često ostanu neprepoznati, odnosno optužuje nas se da pretjerujemo, da izmišljamo, da oni nisu tako mislili, da izvlačimo stvari iz konteksta. Sve to je pokazatelj toga da javnost nije senzibilizirana i da još puno toga treba raditi po tom pitanju."
Kako se grupe za ženska ljudska prava bore protiv seksizma?
"Svakako radimo na svim aspektima našeg društva koji proizvode na neki način takva ponašanja. Djeca se uče tom modelu i ne možemo očekivati, ako ovako nastavimo, da ćemo imati u budućnosti društvo ravnopravnosti. Sada reagiraju samo nekakvi izolirani slučajevi NGO-a, pojedinci ili pojedine žene", pojašnjava Ljubanović.
Nedavno je u središtu pozornosti javnosti bio mladić koji je 28. lipnja, na folklornoj priredbi Valpovačko ljeto, prema jednoj mladoj policajki zapjevao bećarac sa eksplicitnom seksualnom porukom uvredljivog sadržaja. Kada ga je policajka prekršajno prijavila, sud ga je oslobodio, s obrazloženjem da se radi o kulturnoj baštini.
Dijana Ljubanović na tom primjeru pokazuje koliko najšira javnost slabo razumije potrebu borbe protiv seksizma i diskriminacije.
"Imali smo nedavno aferu oko bećarca. Jako mnogo članova našeg društva, i žena i muškaraca, se nasmijalo tome, uz komentare kako ima mnogo važnijih problema kojima je potrebno dati prioritet. Uopće se ne radi o premišljanju, o višeslojnom pristupu ovakvim pojavama, nego se na sve gleda vrlo površno. I dalje se gleda na osobe, koje se bore za ljudska prava, prvenstveno na feministkice, koje se zalažu za iskorjenjivanje seksizma, patrijarhalnih i tradicionalističkih pristupa, kao na ridikule i osobe koje nemaju pametnijeg posla", konstatira Dijana Ljubanović.
Dakle, i policajke su žrtve seksističkih ispada. A kako stojimo s vojskom? U Oružanim snagama Republike Hrvatske seksizam ne stanuje.
Žene, kao i muškarci, imaju ista prava i iste obaveze, ali i iste mogućnosti. Dapače, brigadirka Hrvatske vojske, Gordana Garašić, donedavno je u zapovjedništvu međunarodnih snaga u Afganistanu bila zadužena, upravo za rodnu ravnopravnost. Odnedavno je, sada u činu prve generalice Hrvatske vojske, pročelnica Vojnog ureda hrvatske predsjednice.
