Vraćanje povjerenja javnosti u izborni sistem je hitni prioritet za organe vlasti u BiH, jedna je od ključnih poruka koju je Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini uputio tokom sastanka "Grupe prijatelja Zapadnog Balkana" održanog 5. februara u Rimu.
Kako je saopšteno iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR), Schmidt je istakao da je potrebno u kratkom roku provesti reforme sa ciljem poboljšanja integriteta izbora kako bi se osigurala uspješna organizacija lokalnih izbora zakazanih za oktobar ove godine.
"Visoki predstavnik je naveo da će otvaranje pristupnih pregovora biti jedinstvena prilika za Bosnu i Hercegovinu. Nadalje, visoki predstavnik je naglasio da institucije BiH moraju djelovati efikasno i u punom kapacitetu kako bi rješavale i druge prioritete da bi BiH na proljeće mogla zvanično započeti pregovore o članstvu u EU", navedeno je u saopštenju OHR-a od utorka.
Schmidt je polovinom decembra najavio da će nametnuti izmjene Izbornog zakona, ukoliko se o tome ne dogovore predstavnici vlasti.
Nakon toga, pregovori o Izbornom zakonu BiH održani su 18. januara na privatnom imanju Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, u Laktašima.
Tada je od bh. zvaničnika stiglo još jedno obećanje da će u februaru BiH imati izmijenjeni Izborni zakon.
Izmjene Izbornog zakona BiH, sa ciljem da spriječe krađu glasova i omoguće svim građanima da biraju i budu birani na sve političke pozicije u zemlji, nalaze se među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti, ako želi otpočeti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU).
Teme sastanka u Rimu, kojem su prisustvovali i ministri vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije, bile su ekonomske perspektive i evropske integracije regiona.
U saopštenju se dodaje i kako se Schmidt sastao i sa Alexanderom Schallenbergom, ministrom vanjskih poslova Austrije, Elmedinom Konakovićem, ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, i Janom Marianom, zamjenikom ministra vanjskih poslova Češke Republike, sa kojima je razgovarao o političkoj situaciji u BiH i regionu Zapadnog Balkana.
Inicijativu "Prijatelji Zapadnog Balkana" su 2023. godine pokrenule Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija, kako bi se ubrzalo pristupanje EU i integracija regiona.
