Dom naroda Bosne i Hercegovine je u srijedu na sjednici u Sarajevu odbio da po hitnom postupku raspravlja o izmjenama Izbornog zakona BiH, koji je prethodno usvojen u Zastupničkom domu, a predložila ga je opoziciona Stranka demokratske akcije.
Zakon mora biti usvojen u oba doma u istom tekstu da bi stupio na snagu.
Da ne bude usvojen u Domu naroda, prethodno su dogovorili lideri stranaka vladajuće koalicije (Savez nezavisnih socijaldemokrata, Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka, Narod i Pravda i Hrvatska demokratska zajednica BiH) na sastanku polovinom januara, u Laktašima kod Banjaluke.
Nakon pregovora, koji su ostali na nivou prijedloga, tada je usaglašeno da se načelno prihvata prijedlog Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji ova stranka zagovara već godinama, odnosno da kandidat za hrvatskog člana državnog Predsjedništva sa najviše glasova u entitetu Federacija BiH, mora pobijediti i u najmanje tri od pet kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom.
Prema sadašnjem Izbornom zakonu, birači u Federaciji BiH mogu birati ili bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Po istom principu, birači u Republici Srpskoj mogu birati isključivo srpskog člana Predsjedništva BiH.
Jedan od prijedloga o kojima je razgovarano u Laktašima je i da se cenzus sa tri poveća na četiri procenta na lokalnim izborima, koji bi trebali biti održani u oktobru ove godine, a pet procenata na opštim izborima 2026.godine.
Cenzus, ili izborni prag, je brojčana granica koju političke stranke moraju preći da bi učestvovali u raspodjeli mandata.
Pored toga, predloženo je i da se uvede obavezno glasanje i novčano kazne građani koji ne izađu na izbore, što je praksa koja se primjenjuje u desetak zemalja u svijetu.
Najavljeno je da bi dogovor vladajuće koalicije o izmjenama Izbornog zakona mogao biti finaliziran u februaru.
Izmjene Izbornog zakona BiH, sa ciljem da spriječe krađu glasova i omoguće svim građanima da biraju i budu birani na sve političke pozicije u zemlji, su među 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti, ako želi otpočeti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je u ponedjeljak saopštio da izmjene Izbornog zakona BiH očekuje prije lokalnih izbora u oktobru.
"Dužnost je odgovornih političara u BiH da, nakon skoro 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat. Nema sumnje da to očekuju i građani i evropski partneri. Pravo građana da budu sigurni da se njihov glas računa mora se striktno poštovati'', navedeno je u saopštenju iz njegovog kabineta.
Šta je suština izmjena Izbornog zakona?
Suština izmjena Izbornog zakona je i u provođenju četiri presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je dijelove Ustava BiH i Izbornog zakona BiH proglasio diskriminatornim više puta.
Najprije se to desilo 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić", te Kovačević protiv BiH.
BiH su naložene izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva jer se prema važećim propisima Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, ne mogu kandidovati i birati za članove Predsjedništva BiH niti za delegate u Domu naroda BiH, u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Na te funkcije se mogu kandidovati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda - Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH i Srbin iz entiteta Republika Srpska.
Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
