Dogovor oko Izbornog zakona BiH mogao bi biti finaliziran tokom februara najavio je Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 18. januara.
On je to napisao na društvenoj mreži "X" nakon što se u Laktašima pored Banjaluke sastao sa Draganom Čovićem, predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, te liderima građanske koalicije "Trojka", Nerminom Nikšićem (Socijaldemokratska partija), Elmedinom Konakovićem (Narod i Pravda), te Edinom Fortom (Naša stranka).
"Kad postoji volja, postoji i način da od naroda izabrani lideri razgovaraju i odlučuju. Današnji sastanak s partnerima iz vlasti sa nivoa BiH je bio konstruktivan, što nas dovodi u poziciju da dogovor o Izbornom zakonu finaliziramo tokom februara", napisao je Dodik u objavi na mreži "X".
Nije otkriveno više detalja sa sastanka poslije kojeg se nisu obratili ostali učesnici.
Sastanak u Laktašima održan je nakon što je visoki predstavnik u BiH Crhistian Schmidt izjavio je da će se do kraja sedmice okupiti bosanskohercegovački politički lideri da još jednom pokušaju da se dogovore o "tehničkim izmjenama" Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, nazvavši taj dan "Danom D".
Schmidt je najavio da će on intervenisati ukoliko oni ne postignu dogovor.
Visoki predstavnik je prethodnih dana održao i niz razgovora sa političkim strankama, nakon što je istekao rok koji je 19. decembra dao vlatima u BiH da usvoje izmjene Izbornog zakona BiH, koje se tiču izbornog integriteta.
U suprotnom, ne budu li izmjene usvojene, najavio je da će nametnuti izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je 29. decembra 2023. usvojio predlog izmjena Izbornog zakona BiH, koje između ostalog predviđaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces, te veća ovlaštenja za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Da bi izmjene bile usvojene, potrebno je da ih potvrdi Dom naroda BiH.
Prema trenutnim zakonskim rješenjima, Centralna izborna komisija BiH koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u zemlji, ovjerava kandidatske liste, te je odgovorna za tačnost i ažurnost Centralnog biračkog spiska za teritoriju BiH.
A predstavnici vlasti u entitetu Republika Srpska, najavili su usvajanje entitetskog izbornog zakona, ako Schmidt iskoristi svoje ovlasti.
Političari iz tog bosanskohercegovačkog entiteta ne priznaju autoritet Schmidta, smatrajući da on nije legitimno izabran u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
No, i bez Schmidtove odluke, koalicija, predvođena entitetskim predsjednikom i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata, najveće stranke u RS, najavila je da će kreirati svoj izborni zakon.
Žele da Republička izborna komisija provodi izbore za Narodnu skupštinu RS, predsjednika, kao i lokalne izbore, dok bi izbori za Predsjedništvo i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ostali u nadležnosti Centralne izborne komisije.
Tvrde da za entitetski zakon imaju ustavni osnov, iako entiteti nikada nisu imali nadležnost za provođenje izbora od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH 1995. godine.
