Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt razgovarao je u četvrtak 11. januara sa predstavnicima građanske koalicije u BiH zvane "Trojka" o, kako je saopšteno, tekućim političkim procesima u BiH, s posebnim fokusom na izborni integritet.
Informacija o sastanku je objavljena na službenom profilu Kancelarije visokog predstavnika u BiH na društvenoj mreži "X". Razgovarano je, kako se navodi u objavi i neophodnom zakonodavstvu u vezi sa prioritetima EU, te ključnim reformama koje su potrebne da bi BiH zvanično započela pregovore o članstvu u EU.
Građansku koaliciju "Trojka" čine stranka Narod i pravda (NiP), Socijaldemokratska partija BiH (SDP) i Naša stranka.
Sastanak je održan u momentu kada je istekao rok koji je Christian Schmidt 19. decembra dao vlatima u BiH da usvoje izmjene Izbornog zakona BiH, koje se tiču izbornog integriteta. U suprotnom, ukoliko izmjene ne budu usvojene najavio je da će on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH.
Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je 29. decembra 2023. usvojio predlog izmjena Izbornog zakona BiH, koje između ostalog predviđaju uvođenje novih tehnologija u glasački proces, te veća ovlaštenja za Centralnu izbornu komisiju BiH.
Da bi izmjene bile usvojene, potrebno je da ih potvrdi Dom naroda BiH.
Prema trenutnim zakonskim rješenjima, Centralna izborna komisija BiH koordiniše, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u zemlji, ovjerava kandidatske liste, te je odgovorna za tačnost i ažurnost Centralnog biračkog spiska za teritoriju BiH.
A predstavnici vlasti u entitetu Republika Srpska, najavili su usvajanje entitetskog izbornog zakona, ako Schmidt iskoristi svoje ovlasti.
Političari iz tog bosanskohercegovačkog entiteta ne priznaju autoritet Schmidta, smatrajući da on nije legitimno izabran u Savjetu bezbjednosti UN.
No, i bez Schmidtove odluke, koalicija, predvođena entitetskim predsjednikom i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće stranke u RS, najavila je da će kreirati svoj izborni zakon.
Žele da Republička izborna komisija provodi izbore za Narodnu skupštinu RS, predsjednika, kao i lokalne izbore, dok bi izbori za Predsjedništvo i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ostali u nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK).
Tvrde da za entitetski zakon imaju ustavni osnov, iako entiteti nikada nisu imali nadležnost za provođenje izbora od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH 1995. godine.
