Gradsko Vijeće Sarajeva usvojilo je na sjednici u srijedu, 27. oktobra, Odluku o podizanju spomen-obilježja Kazani, sarajevskim civilima, uglavnom srpske i hrvatske nacionalnosti.
Njih su ubili, a potom bacili u jamu Kazani na obroncima planine Trebević, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) pod komandom Mušana Topalovića Cace tokom opsade Sarajeva.
Amandman Naše stranke, da se uz imena žrtava na spomeniku napiše i ko je odgovoran za njihovu smrt, je odbijen, te je sa 20 glasova za, jednim protiv i četiri suzdržana, usvojen prijedlog gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić u kojem se navode godina smrti i imena žrtava.
Spomenik bi, kako je navela gradonačelnica trebao biti završen do kraja godine.
Na rješenje ovog pitanja čeka se skoro 30 godina.
Prema prijedlogu gradonačelnice Karić spomenik će činiti dvije granitne ploče.
Na vertikalnoj ploči bi trebalo biti ispisano "Spomen-obilježje Kazani (1992-1994) Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana", kojeg potom prati spisak imena 17 žrtava koje su identificirane nakon ekshumacije iz jame.
Grad Sarajevo se obavezao da će preuzeti sve aktivnosti na podizanju ovog spomen-obilježja, uključujući finansiranje postavke spomenika.
Međutim, i izgled budućeg spomenika, a posebno tekst u kojem se ne spominje od čije su ruke stradale žrtve, potakli su brojne primjedbe na ovakvo rješenje.
Nedugo nakon što je preuzela funkciju gradonačelnice u aprilu ove godine, Benjamina Karić je obećala da će u najskorijem roku Gradska uprava izgraditi spomen-obilježje Kazani.
Nakon što je u junu propao konkurs za idejno rješenje spomenika, Karić je ubrzala procedure i naručila novo idejno rješenje. Njega je u formi nacrta 29. septembra jednoglasno usvojilo Gradsko vijeće i uputilo u javnu raspravu.
Kazani su bili mjesto gdje su vojnici Desete brdske brigade Armije RBiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace, mučili i ubijali ljude, mahom srpske nacionalnosti, među kojima su neki i sami bili pripadnici Armije RBiH.
Predsjedništvo BiH je 26. oktobra 1993. godine naredilo Vojno-policijsku akciju "Trebević 2" u kojoj se trebao uhapsiti Topalović i Ramiz Delalić Ćelo, koji su se smatrali odmetnicima iz Armije RBiH.
Delalić se predao, dok je Topalović likvidirao devet vojnika i policajaca poslanih da ga uhapse.
Pri pokušaju bijega nakon hapšenja i Topalović je ubijen.
Njegovi su ostaci ležali u NN grobnici, da bi 1996. bili prebačeni na groblje Kovači na kojem je sahranjen i Alija Izetbegović, a na dženazi je prisustvovalo više od 10.000 ljudi.
Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Armije RBiH na zatvorske kazne od 10 mjeseci do 10 godina. Svima je suđeno za "svirepa ubistva", dok je jedino Samir Bejtić optužen za ratne zločine.
Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u toku je četvrti put suđenje Bejtiću.
Tri puta je Vrhovni sud Federacije BiH vraćao Kantonalnom sudu u Sarajevu presudu Bejtiću jer mu se sudilo po starom Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH.
Prije toga, Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, a potom je dva puta oslobođen – 2008. i 2011. godine.
Tačan podatak ubijenih građana nije poznat.
