Zapadni mediji i stručnjaci za Zapadni Balkan su analizirali rezultate i očekivanja od samita Evropske unije i šest zemalja regiona koje se žele pridružiti bloku koji je održan u Trstu u srijedu, što je bila tema na 'Zašto?'.
- Economist: EU mora pokazati Balkanu da još ima šanse sa pridruženje
Zapadnobalkanskim zemljama je još 2003. godine na samitu EU u Solunu rečeno da je njihova budućnost u Evropskoj uniji ali su Evropljni u međuvremenu izgubili želju za proširenjem -- opečeni iskustvom sa Bugarskom i Rumunijom i skeptični oko potencijala za promjene unutar zemalja čiji političari sve češće ispoljavaju autoritarne tendencije, piše londonski sedmičnik u uredničkom komentaru o samitu u Trstu:
‘Evropljani su nekada nade u promjenu polagali na sam proces proširenje ali danas se uzdaju u trgovinu i investicije.’
Zapadnobalkanske ekonomije pate od slabog rasta, velike nezaposlensosti među mladima i iseljavanja kvalifikovane radne snage i samit u Trstu je trebalo da se pozabavi zaustavljanjem ovih trendova kroz planove za zajedničko regionalno tržište i fondove EU za infrastrukturu, smatra uticajni magazin.
‘Kao i uvijek, pričalo se o ‘evropskoj perspektivi’ za Balkan. Ali apetit EU za promjenama je ispario.’
Evropljani, zaključuje Economist, često upozoravaju na opasnost od drugih vanjskih sila iako političke, ekonomske i kulturne veze region vežu sa Evropom i zbog toga se Brisel mora riješiti skepticizma i fokusirati na dvije stvari, borbu protiv bezakonja i anti-liberalizma i obnavljanje posvećenosti proširenju:
‘Možba bi, ako pobijedi u septembru. gospođa (njemačka kancelarka Angela) Merkel mogla dio svog diplomatskog kapitala potrošiti na Balkan.’
‘Evropska unija se nadala da će čvrsto prihvatiti Zapadni Balkan na samitu u Trstu ali sve što je na kraju dobila je mlaki stisak ruke,’ stoji na početku analize evropskog izdanja portala Politico o samitu u Trstu.
Četvrti samit otkako je njemačka kancelarka lansirala ‘Berlinski proces’ 2014. godine, sastanak u Trstu je trebalo da ojača vezu zapadnobalkanskih zemalja sa blokom ‘no preovladavalo je raspoloženje ublaženih očekivanja’.
Najnoviji plan Brisela, piše dopisnk Politico-a Valerie Hopkins, o harmoniziranju zakona i uklanjanju netarifnih prepreka trgovini pod okriljem ‘zajedničkog regionalnog tržišta’ ne previđa kako se riješti glavnih prepreka koje blokiraju napredak na Balkanu:
‘Plan je razblažena verzija cilja koji je postavljen na samitu u Sarajevu u martu, kada je predložena zajednička carinska unija.’
Originalni prijedlog je odbačen zbog protivljenja Crne Gore i Kosova, koji bi izgubili značajne sume koje naplaćuju kroz carinske namete, kao i zbog strahovanje da bi on bio zamjena za proces priključenja, piše Politico, pa je potpisivanje sporazuma o stvaranju Transportne zajednice je, na kraju, bio najvažniji rezutat sastanka -- iako ga, za sada -- nije potpisala BiH:
‘Uprkos priče o o saradnji, obje strane očekuju samo umjerni napredak.’
LSE: Da li je ‘Berlinski proces’ zamjena za ‘pravu stvar’?
Od početka ‘berlinskog procesa’ stvarni izgledi za proširenje se nisu pomjerili niti za jedan centimetar, piše Lena Prelec, istraživačica na Londonskoj školi za ekonomiju i urednica bloga Evropska politika.
‘Nedostatak stvarne mape puta za priključenje je ponukao kritičare da špekulišu da se inicijativa ZB6 (Zapadni Balkan 6) koristi za pacificiranje regiona umjesto da dobije ’pravu stvar’.’
Lideri ‘velike trojke’ -- njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski presjednik Emmanuel Macron i talijanski premijer Paolo Gentiloni -- su nakon sastanka nagalsili važnost integracije Zapadnog Balkan nakon čega su prešli na temu migracija, što je očito bila glavna tema skupa:
‘Ovo je neke ponukalo da prokomentarišu ‘da je Zapadni Balkan ostavljen na periferiji čak i na skupu o njemu’.’
