U Čikagu se okupilo gotovo 60 svjetskih lidera na dvodnevnom NATO samitu (20. i 21. maj ) koji se smatra prekretnicom u funkcioniranju vojnog saveza. BiH se nada da će sa samita u Čikagu čuti dobre vjesti kada je u pitanju približavanje Bosne i Hercegovine vojnom savezu.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, učestvuje na NATO samitu šefova država i vlada.
Iako je bilo najava da će Bosna i Hercegovina na samitu u Čikagu dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP), što predstavlja prvi korak ka punopravnom članstvu u NATO-u, male su šanse da će se to desiti, izjavio je ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimović.
„Ako se i ne desi da bude aktiviran MAP upravo u Čikagu, onog momenta kada mi završimo pitanje uknjižbe perspektivne imovine i riješimo ovo pitanje, mi možemo očekivati automatsko aktiviranje MAP-a. Bilo bi nam drago da smo uspjeli, ali za šezdeset dana je teško situaciju s tako velikom i brojnom imovinom riješiti u tako kratko vrijeme, a da nam se poklapa s datumom kad je i samit NATO-a. 21. maja ističe praktično šezdeset dana od momenta kada je politički sporazum dobio državotvorni okvir kroz Vijeće ministara. Očekujemo snažnu podršku u napretku Bosne i Hercegovine, jer ovo su značajni iskoraci koji godinama nisu rađeni.”
Ibrahimović podsjeća da je jedina preostala prepreka za aktiviranje MAP - a uknjižba perspektivne vojne imovine:
„Mi smo u proteklom periodu, a na tragu sporazuma šest lidera iz Banjaluke, i zaključka Vijeća ministara od 21. marta, uradili ono što se od Ministarstva obrane očekivalo. Definisali smo perspektivne lokacije i imamo predsjedničku odluku koje su to perspektivne lokacije – 63 – i definisali smo u najvećoj mjeri anekse koji se odnose na neperspektivnu vojnu nepokretnu imovinu koja treba da ide za potrebe državnih institucija, zatim ono što je dato entitetima, i još sljedeći aneks koji se odnosi na neperspektivnu vojnu imovinu koja je preostala i koja treba da se doznači lokalnim zajednicama tamo gdje se ta imovina nalazi. Mi smo također pripremili dva dokumenta koja prate ovo – sporazum između Vijeća ministara i entitetskih vlada i parlamentarnu odluku koja treba da prati i da bude potvrda ovome svemu.
Ostalo nam je još da provedemo ovo sve kroz Vijeće ministara i Parlament države. Nedostaje nam još samo malo - nekih tehničkih, malo i političkih, saglasnosti. Računamo da bi to za kratko vrijeme moglo biti riješeno.“
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, učestvuje na NATO samitu šefova država i vlada.
Iako je bilo najava da će Bosna i Hercegovina na samitu u Čikagu dobiti zeleno svjetlo za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP), što predstavlja prvi korak ka punopravnom članstvu u NATO-u, male su šanse da će se to desiti, izjavio je ministar odbrane BiH Muhamed Ibrahimović.
„Ako se i ne desi da bude aktiviran MAP upravo u Čikagu, onog momenta kada mi završimo pitanje uknjižbe perspektivne imovine i riješimo ovo pitanje, mi možemo očekivati automatsko aktiviranje MAP-a. Bilo bi nam drago da smo uspjeli, ali za šezdeset dana je teško situaciju s tako velikom i brojnom imovinom riješiti u tako kratko vrijeme, a da nam se poklapa s datumom kad je i samit NATO-a. 21. maja ističe praktično šezdeset dana od momenta kada je politički sporazum dobio državotvorni okvir kroz Vijeće ministara. Očekujemo snažnu podršku u napretku Bosne i Hercegovine, jer ovo su značajni iskoraci koji godinama nisu rađeni.”
Ibrahimović podsjeća da je jedina preostala prepreka za aktiviranje MAP - a uknjižba perspektivne vojne imovine:
„Mi smo u proteklom periodu, a na tragu sporazuma šest lidera iz Banjaluke, i zaključka Vijeća ministara od 21. marta, uradili ono što se od Ministarstva obrane očekivalo. Definisali smo perspektivne lokacije i imamo predsjedničku odluku koje su to perspektivne lokacije – 63 – i definisali smo u najvećoj mjeri anekse koji se odnose na neperspektivnu vojnu nepokretnu imovinu koja treba da ide za potrebe državnih institucija, zatim ono što je dato entitetima, i još sljedeći aneks koji se odnosi na neperspektivnu vojnu imovinu koja je preostala i koja treba da se doznači lokalnim zajednicama tamo gdje se ta imovina nalazi. Mi smo također pripremili dva dokumenta koja prate ovo – sporazum između Vijeća ministara i entitetskih vlada i parlamentarnu odluku koja treba da prati i da bude potvrda ovome svemu.
Ostalo nam je još da provedemo ovo sve kroz Vijeće ministara i Parlament države. Nedostaje nam još samo malo - nekih tehničkih, malo i političkih, saglasnosti. Računamo da bi to za kratko vrijeme moglo biti riješeno.“