Kazahstanski predsjednik Kassym Jomart Tokayev (Kasim Džomart Tokajev) rekao je kako je naredio sigurnosnom osoblju da može da puca bez upozorenja u slučaju daljnjih nereda. U televizijskom obraćanju naciji Tokayev je također rekao da će oni koji se ne predaju "biti uništeni".
Do 20.000 "bandita" napalo je finansijski glavni grad Almati i uništavali državnu imovinu, rekao je Tokajev.
Mirovne snage koje su stigle iz Rusije i susjednih zemalja stigle su na zahtjev Kazahstana i tu su privremeno kako bi osigurale sigurnost.
Tokajev je također zahvalio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu kao i liderima Kine, Uzbekistana i Turske na pomoći u gušenju ustanka.
Tokajev je ranije rekao da je ustavni poredak "uglavnom obnovljen" u toj centralnoazijskoj zemlji, nakon dana nasilnih nemira za koje je vlada okrivila "teroriste".
"Ustavni poredak je u osnovi obnovljen u svim regionima zemlje. Lokalne vlasti kontrolišu situaciju", rekao je Tokajev 7. januara, saopštio je njegov ured.
"Ali teroristi i dalje koriste oružje i oštećuju imovinu građana. Zbog toga, protivterorističke akcije trebaju se nastaviti do uništenja militanata", dodao je on.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je u svom saopštenju navelo da je 26 "naoružanih kriminalaca likvidirano", a više od 3.000 njih privedeno.
Osamnaest policajaca i pripadnika Nacionalne garde ubijeno je od početka protesta ove sedmice, dodaje se.
Otkako su protesti izbili ranije ove sedmice, Ministarstvo zdravstva je 6. januara saopštilo da je više od 1.000 ljudi povrijeđeno, a 400 hospitalizovano. Šezdeset dvije osobe su na intenzivnoj njezi.
Proteklih nekoliko dana demonstranti su upali u vladine zgrade, palili ih i pljačkali preduzeća. Najintenzivnije nasilje bilo je u najvećem gradu u zemlji, Almatiju.
Bijela kuća: Nemiri u Kazahstanu neće uticati na razgovore sa Rusijom
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u petak da su Sjedinjene Države veoma zabrinute zbog vanrednog stanja u Kazahstanu, dodajući da Washington ima pitanja u vezi sa zahtjevom za sigurnosne trupe predvođene Rusijom.
„Čini mi se da kazahstanske vlasti i vlada svakako imaju kapacitet da se na odgovarajući način pozabave protestima, da to učine na način koji poštuje prava demonstranata uz održavanje reda i zakona, tako da nije jasno zašto osjećaju potrebu za bilo kakvu pomoć izvana. Dakle, pokušavamo saznati više o tome", rekao je Blinken, prenosi Reuters.
Nemiri u Kazahstanu neće uticati na planove NATO za razgovore sa Rusijom sljedeće sedmice o ukrajinskom pitanju, izjavila je portparolka Bijele kuće Jen Psaki 6. januara.
Sjedinjene Države i evropski saveznici će održati tri runde pregovora sa Rusijom sljedeće sedmice, počev od sastanka u Ženevi 10. januara, prenijela je agencija Reuters.
Tenzije su u porastu prethodnih mjeseci, a Zapad je zabrinut da bi gomilanje oko 100.000 ruskih vojnika u blizini granice sa Ukrajinom moglo biti priprema za invaziju, što Rusija negira.
Visokorangirani zvaničnici SAD-a i NATO-a će početi razgovore sa Rusijom, nakon što je Moskva sastavila spisak zahtjeva za zvanični Washington i zapadnu vojnu Alijansu.
Kremlj insistira na tome da NATO nikada ne primi u članstvo Ukrajinu, nekadašnju sovjetsku republiku, i da smanji prisustvo svojih snaga nedaleko od ruskih granica.
Zapad odbija zahtjeve, koji su prema njima pokušaji Moskve da diktira budućnost nezavisnih aktera. Zaprijetili su "ozbiljnim posljedicama" ukoliko Rusija pokuša da uđe u Ukrajinu.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je pokušala primiriti evropske saveznike uvjeravanjem da će djelovati u saradnji sa njima, odbacivši sugestije da će tražiti sastanak u Ženevi bez evropskog učestvovanja.
Ruske trupe u Kazahstanu
Razgovori sa Rusijom treba da počnu u trenutku kada su trupe iz više zemalja predvođene ruskim stigle u Kazahstan gdje policija pokušava ugušiti najveće demonstracije u toj centralnoazijskoj zemlji otkako je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
Predsjednik Kazahstana Kasim-Džomart Tokajev pozvao je na podršku Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti, vojnog saveza Rusije i nekoliko bivših sovjetskih država, nakon eskalacije nemira širom zemlje.
Protesti su prvo bili izazvani porastom cijena goriva, ali su se proširili zbog nezadovoljstva dugogodišnjom korupcijom vlasti, lošim ekonomskim uslovima u zemlji bogatoj prirodnim resursima i odsustvom slobodnih i fer izbora.
Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je na mirno rješavanje krize, a visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell izrazio je "veliku zabrinutost" zbog nemira, navodeći da se građanska prava moraju zaštititi i upozoravajući na umiješanost strane vojske.
