Američki predsjednik Joe Biden pozvao je svog ruskog kolegu Vladimira Putina u telefonskom razgovoru da deeskalira tinjajuće tenzije s ciljem intenziviranja diplomatije usred gomilanja ruskih trupa u blizini granice s Ukrajinom i zahtjeva Kremlja za sveobuhvatnim sigurnosnim garancijama.
Tokom 50-minutnog razgovora 30. decembra, dvojica lidera održala su "ozbiljnu i suštinsku" razmjenu kako bi postavili temelje za tri seta predstojećih razgovora početkom sljedećeg mjeseca, izjavio je visoki zvaničnik Bajdenove administracije, govoreći pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivim diplomatskim pitanjima, rekao je novinarima.
Američki i ruski zvaničnici sastaće se od 9. do 10. januara u Ženevi kako bi razgovarali o kontroli naoružanja i rastućim tenzijama oko Ukrajine u okviru njihovog bilateralnog dijaloga o strateškoj stabilnosti. Zatim će se 12. januara u Briselu održati odvojeni sastanak Vijeća Rusija-NATO, a dan kasnije i sastanak u Beču u okviru Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), u čijem su sastavu i Sjedinjene Američke Države, njenih evropskih saveznika, Ukrajine i Rusije.
"Biden je na predstojećim sastancima jako gledao na ovaj poziv kao na postavljanje uslova za... pragmatičnu diplomatiju usmjerenu na rezultate", rekao je visoki američki zvaničnik.
U očitanju poziva iz Kremlja objavljenom 31. decembra navodi se da je Bajden rekao Putinu da Sjedinjene Države nemaju namjeru da uvode ofanzivno oružje na ukrajinsku teritoriju.
Sjedinjene Države su isporučile više od 2,5 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini od 2014. godine, uključujući smrtonosno oružje za pomoć vladinim snagama u borbi protiv separatista koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini.
Putin je rekao Bidenu da bi uvođenje "masovnih" sankcija Rusiji od strane Sjedinjenih Država u slučaju eskalacije u Ukrajini moglo zaprijetiti "potpunim slomom rusko-američkih odnosa", navodi se u izvještaju Kremlja.
Rusija je ranije ovog mjeseca iznijela široke zahtjeve za sigurnosne garancije od NATO-a dok je okupila oko 100.000 vojnika na granici s Ukrajinom, što je izazvalo strah od invazije i naleta diplomatije, uključujući još jedan poziv dvojice lidera 7. decembra.
Rusija traži pravne garancije da NATO neće prihvatiti nove članice na svojoj granici, uključujući Ukrajinu i Gruziju. Takođe želi da NATO zaustavi vojne vježbe u blizini svojih granica i poništi raspoređivanje vojske u srednjoj i istočnoj Evropi.
Putin je prošle sedmice pozvao Zapad da "odmah" da Rusiji te garancije. Bidenova administracija je rekla da su neki ruski zahtjevi "neprihvatljivi" i da svaka zemlja ima suvereno pravo da izabere vlastite sigurnosne aranžmane. Ali Washington je također signalizirao da bi razgovori o drugim ruskim prijedlozima -- uključujući one o kontroli naoružanja, dekonflikciji vojnih snaga i sukobu u istočnoj Ukrajini -- mogli dati rezultate.
"Obojica lidera su priznala da će vjerovatno postojati područja u kojima bismo mogli ostvariti značajan napredak, kao i područja u kojima bi sporazumi mogli biti nemogući, te da će predstojeći razgovori preciznije odrediti konture svake od tih kategorija", rekao je visoki američki zvaničnik.
Tokom razgovora, Biden je također ponovio da će svaka invazija na Ukrajinu biti suočena s poraznim ekonomskim sankcijama Sjedinjenih Država i njihovih partnera, kao i većim prisustvom NATO-a u srednjoj i istočnoj Evropi.
Putin je rekao Bidenu da bi bilo kakve sankcije bile "kolosalna greška" koja bi dovela do "potpunog prekida odnosa" između Rusije i Sjedinjenih Država, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.
Sve u svemu, Ushakov je rekao da je Rusija zadovoljna telefonskim razgovorom i izgledima za dalju diplomatiju početkom sljedeće godine, za koju je rekao da se usredotočuje na sigurnosne garancije koje Moskva želi od Zapada.
Eurasia Group, američka konsultantska kuća za političke rizike, rekla je u poruci klijentima da poziv koji je pokrenula Rusija naglašava pritisak koji Putin vrši za brz početak pregovora. Međutim, oni su upozorili da će pregovori biti spori i da će se "suočiti sa značajnim preprekama".
Ipak, poziv je bio prilika da Putin „iznese svoje nezadovoljstvo, da utiče na predstojeću seriju bilateralnih, američko-ruskih i OEBS-ovih sastanaka u drugoj sedmici januara, i, što je jednako važno, da oblikuje ciklus ruskih vijesti. ..da pokaže da je rusku zabrinutost iznio direktno američkom predsjedniku”, rekao je za RSE nakon poziva Yuval Weber, stručnjak za rusku vojnu i političku strategiju u Texas A&M's Bush School u Washingtonu, DC.
Rusija je izvršila invaziju i anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine i podržava separatiste na istoku Ukrajine koji vode skoro osmogodišnji rat protiv kijevskih snaga.
Mirovni pregovori o okončanju borbi zaustavljeni su jer se Moskva i Kijev ne slažu oko tumačenja okvira potpisanog 2015. poznatog kao sporazumi iz Minska. Njemačka i Francuska posreduju u tim razgovorima.
Američki zvaničnici su naglasili da se nijedna odluka o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi neće donositi bez saglasnosti Ukrajine i evropskih saveznika.
„Čuli smo vrlo jasno od našeg partnera i stalno čujemo da će se sva pitanja vezana za Ukrajinu rješavati zajedno s Ukrajinom“, uključujući njene aspiracije za članstvo u NATO-u, izjavila je ukrajinska ambasadorica u Sjedinjenim Državama Oksana Markarova za Ukrajinski servis RSE/RL u intervjuu koji će biti emitovan 1. januara.
Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uoči Bajdenovog poziva Putinu da ponovi "nepokolebljivu podršku Washingtona neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine", saopštio je State Department.
Biden planira da razgovara sa Zelenskim ubrzo nakon razgovora sa Putinom.
Weber je rekao da je članstvo Ukrajine u NATO-u ili bilateralnom vojnom savezu između Sjedinjenih Država i Ukrajine „ili daleko ili je čisto fantastično, tako da je Bidenu lako reći da se to neće dogoditi i da ga ruska strana radosno prihvati kao koncesiju”.
John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini, rekao je da je Putin tražio još jedan telefonski poziv "kako bi nastavio sa zamahom" za koji je smatrao da je proizašao iz njegove poslednje rasprave sa Bidenom 7. decembra.
Putin "i dalje vjeruje da može dobiti ustupak ili dva od nas", rekao je Herbst, dodajući da je samo održavanje poziva "vrsta ustupka" ruskom lideru.
Herbst je rekao da ne očekuje da će Rusija napasti Ukrajinu.
"Mislim da ponovo traži da iskoristi ovu krizu -- koju je stvorio -- da vidi ima li prostora za pomutnju, bilo od SAD-a ili Njemačke i Francuske u smislu pregovora iz Minska ili Ukrajine," rekao je Herbst, koji je sada analitičar Atlantskog vijeća sa sjedištem u Washingtonu.
