Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Država održali su napete ali “iskrene i profesionalne” razgovore suočeni sa moskovskim raspoređivanjem desetina hiljada vojnika u blizini ukrajinske granice, što je podstaklo Washington da izda upozorenje protiv svakog potencijalnog ruskog vojnog napada.
Čini se da nijedna strana nije popustila tokom razgovora koji je trajao više od dva sata. Biden je izrazio “duboku zabrinutost” zbog kretanja ruske vojske, dok je Putin tražio “pravno utvrđena jamstva” koja bi spriječila širenje NATO-a na istok.
Video konferencija 7. decembra je treći direktan razgovor Bidena i Putina od kad je Biden stupio na mjesto predsjednika SAD u januaru.
Iz Kremlja je saopšteno da je Putin rekao Bidenu da NATO jača svoj vojni potencijal u blizini ruskih granica i da “čini opasne pokušaje osvajanja ukrajinskog teritorija.”
“Stoga je Rusija ozbiljno zainteresovana za dobijanje pouzdanih, pravno utvrđenih garancija koje isključuju širenje NATO-a na istok i raspoređivanje ofanzivnih napadačkih oružanih sistema u državama koje su u susjedstvu Rusije”, rekli su iz Kremlja.
Putin i drugi ruski zvaničnici su više puta rekli proteklih mjeseci da je ideja o ulasku Ukrajine u NATO “crvena linija” koju zapad ne bi trebao preći.”
U međuvremenu, Biden se nije obavezao na ustupke na Putinove zahtjeve, rekli su iz Bijele kuće.
“Predsjednik Biden izrazio je duboku zabrinutost Sjedinjenih Država i naših evropskih saveznika zbog ruske eskalacije snaga koje okružuju Ukrajinu i jasno je stavio do znanja da će SAD i saveznici odgovoriti snažnim ekonomskim i drugim mjerama u slučaju vojne eskalacije”, navodi se iz Bijele kuće.
“Predsjednik Biden je ponovio svoju podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i pozvao na deeskalaciju i povratak diplomatiji”, navodi se dalje.
Iz Kremlja su rezgovore okarakterisali kao “iskrene i profesionalne.”
Razgovori su održani u momentu kada se uz granicu Ukrajine, kako navode zvaničnici ove zemlje, nalazi više od 90.000 ruskih vojnika, uključujući i poluotok Krim kojeg je Rusija okupirala od Ukrajine 2014. godine.
Procjene američkih obavještajnih službi sugeriraju da bi nagomilavanje moglo dovesti do 175.000 ruskih vojnika. To je jedno od najvećih kretanja ruskih snaga prema Ukrajini posljednjih godina, izvan redovito zakazanih i najavljenih vježbi.
To je jedno od najvećih kretanja ruskih snaga prema Ukrajini posljednjih godina, izvan redovito zakazanih i najavljenih vježbi.
To je, uz nepostojanje rutinskih postupaka obavještavanja koje bi se dijelili čak i s protivnicima, izazvalo uzbunu, ne samo u Ukrajini, već i u mnogim zemljama NATO-a, naročito onima u istočnoj Evropi.
Nedugo nakon završetka virtuelnog sastanka, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan dao je više detalja o pozivu.
“Bilo je mnogo davanja i uzimanja. Nije bilo mahanja prstima, ali je predsjednik bio kristalno jasan u stavu Sjedinjenih Država po svim tim pitanjima”, rekao je.
“Ne vjerujem da je predsjednik Putin donio odluku. Ono što je predsjednik Biden učinio danas jeste da je jasno iznio posljedice ako on odluči djelovati”, rekao je Sullivan.
Prije razgovora sa Putinom, Biden je razgovarao sa liderima Britanije, Francuske, Italije i Njemačke.
Ukrajina se još od početka 2014. godine nalazi u ratu u istočnim regijama Donjecka i Luganska, koji je izbio nakon višemjesečnih protesta koji su eskalirali i natjerali proruskog predsjednika da pobjegne iz zemlje.
No, među rijetkim singalima koji su se pojavili su novi napori za blokiranje Sjevernog toka 2, plinovoda koji će značajno povećati opskrbu Evrope ruskim plinom. Izgradnja plinovoda je također stvarala i iritaciju u odnosima Bijele kuće kako sa Njemačkom tako i sa zastupnicima u Kongresu.
Bijela kuća je u konačnici odstupila od Berlina, ne želeći da naljute saveznika, te su odlučili da ne uvode sankcije graditeljima plinovoda.
Sullivan je rekao da ako Rusija želi da njihov gas teče kroz Sjeverni tok 2, onda “ne bi trebala napadati Ukrajinu.”
Usred tekućeg rata u istočnoj Ukrajini, Rusija je u više navrata poricala opskrbu ili finansiranje tamnošnjih separatističkih boraca, uprkos dokazima koji govore suprotno. Više od 13.200 osoba umrlo je od kada je počeo rat, a više od milion je napustilo zemlju.
Nakon Bidenovog i Putinovog sastanka u Ženevi u junu mnogi stručnjaci su se nadali da će ukrajinski sukob krenuti ka riješenju, dok su Washington i Moskva tražili načine da zaustave nizlaznu putanju u odnosima. No, do toga nije došlo, a raspoređivanje neobično velikog broja ruskih vojnika u blizini granice Ukrajine potaknulo je američke obavještajne službe da izdaju sve veća upozorenja.
Ova dva lidera su također razgovarala i telefonom u julu kada je Biden pozvao Putina da učini više u suzbijanju cyber napada na Sjedinjene Države.
Biden je također poslao druge visoke zvaničnike administracije u Moskvu, uključujući i direktora CIA-e Williama Burnsa i rusku stručnjakinju Victoriju Nuland, kako bi pokušali popraviti odnose
Prošlog vikenda su neimenovani američki dužnosnici rekli za Washington Post i druge američke medije da je Rusija spremna upotrijebiti do 175.000 vojnika u ofanzivi na više frontova protiv Rusije početkom sljedeće godine.
Planovi uključuju takozvane “bojne taktičke skupine” zajedno sa topništvom, pješadijom, tenkovima i drugom oklopnom opremom.
Iako Ukrajina nije članica NATO-a i malo je vjerovatno da će biti u narednom periodu, Putin i drugi ruski dužnosnici signalizirali su da je članstvo “crvena linija” za Kremlj gdje mnogi vide širenje NATO-a na zemlje bivšeg istočnog bloka kao izdaju.
Putin i drugi visoki ruski dužnosnici pojačali su zabrinutost u Kijevu i na Zapadu oko namjera Moskve prema susjedu iznoseći neutemeljene tvrdnje koje sugeriraju da Ukrajina nema pravo na puni suverenitet i da je njezina sadašnja vlada nelegitimna.
Nakon Bidenovog i Putinovog sastanka u Ženevi u junu mnogi stručnjaci su se nadali da će ukrajinski sukob krenuti ka riješenju, dok su Washington i Moskva tražili načine da zaustave nizlaznu putanju u odnosima. No, do toga nije došlo, a raspoređivanje neobično velikog broja ruskih vojnika u blizini granice Ukrajine potaknulo je američke obavještajne službe da izdaju sve veća upozorenja.
Ova dva lidera su također razgovarala i telefonom u julu kada je Biden pozvao Putina da učini više u suzbijanju cyber napada na Sjedinjene Države.
