U Mostaru je danas održan Treći sabor Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kojem je prisustvovalo oko 100 zastupnika, među kojima i čelnici svih hrvatskih stranaka u BiH.
Pravo na jednakopravnost hrvatskog naroda i jedinstveno političko djelovanje, poruke su koje su se mogle čuti na Saboru koji je okupio hrvatske političke dužnosnike svih razina vlasti.
Iako je pozvan, skupu nije prisustvovao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić, ali ni predstavnici Hrvatskog narodnog vijeća na čelu sa fra Lukom Markešićem.
Govoreći o važnosti skupa u Mostaru, Dragan Čović predsjednik HDZBIH naglasio je kako su danas udareni temelji Hrvatskog narodnog sabora u šta bi trebala prerasti Hrvatska zajednica Herceg Bosna koja je do sada egzistirala kao udruga građana.
„Pozvaćemo sve Hrvate koji obnašaju bilo koju vlast, od općine do entiteta i države, ali i predstavnike svih hrvatskih sportskih, kulturnih i obrazovanih instiucija da prisustvuju Saboru, bez obzira ko ih bira. Zato smo stavili sve općine i one iz RS, naravno i člana Predsjedništva bez obzira ko će ga izabrati kao takvog. Ja mislim da će to biti jedna institucionalna i legalna snaga koja bi trebala poslati poruku, prije svega pomoći zauzimaju stava oko ustavnih promjena“, kazao je Čović.
Treći Sabor Hrvatske zajednice Herceg-Bosne obilježile su brojne diskusije utemeljitelja Hrvatske Republike Herceg Bosne koji su aktuelnu politiku optuživali za loš položaj hrvatskog naroda, ali i replike predstavnika stranaka sa hrvatskim predznakom koji su se međusobno optuživali za nepostojanje jedinstva među hrvatskim političkim vodstvom.
Predsjednik stranke Hrvatsko zajedništvo Herceg-Bosne ovdašnjoj javnosti poznat i kao jedan od lidera tzv. “hrvatske samouprave“ Petar Milić demonstrativno je napustio skup nakon što je ostao uskraćen za odgovor zbog čega nije došlo do promjene statuta zajednice i njenog aktivnijeg djelovanja. Za RSE kaže:
„Ovo je jedna privatna udruga Vladimira Šoljića i Dragana Čovića kojoj se čak ne zna ni na koji je način registrirana. Iako Čović kaže kako želi da zajednica preraste u Sabor, istovremeno je protiv promjene Statuta. To je njegova uobičajna demagogija. Zato Sabor nema šanse“
Posebno zanimljivo na današnjem skupu bilo je izlaganje predsjednika HDZ1990 Bože Ljubića koji je kazao da ustavna pozicija Hrvata u BiH nikada nije bila bolja. Dodao je i kako je „ponajviše ugrožava demografska slika na kojoj treba raditi“. :
„Treba jasno reći i poručiti narodu da hrvatska kolektivna ustavna pozicija nikad nije bila bolja. To nije bila za vrijeme otomanske okupacije, ni za vrijeme Austrije jer se pokušalo pod krinkom nekakvog imaginarnog bošnjanjštva negirati hrvatski identitet. To nije bila ni za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, ali ni za vrijeme komunističke totalitarne vlasti. Zato sam i ovde poručio - njegujmo patriotizam prema svom zavičaju, prema zemlji BiH kao prvi preduvjet da ostanemo ovde. Dajmo narodu utemeljenu nadu za dobar život u BiH i onda ćemo biti u prilici da izgradimo BiH i po mjeri hrvatskog naroda. I ovaj sabor i ova Udruga, ja bih želio da bude u tom smislu. Ako bude bilo kakvih pokušaja, pretvaranja u parapolitičku organizaciju ili parastranačko tijelo, naravno mene tu nema," kazao je Ljubić za RSE.
Najmanje tri istine
Da li održavanje ovog sabora ponovo otvara pitanje stvaranja hrvatskog entiteta, Ljubić je kazao kako pitanje ustavnog preustroja u BiH zapravo nikada nije zatvoreno, jer nije riješeno Daytonom.
Dragan Čović, Foto: Midhat PoturovićNa Saboru se moglo čuti i kako Hrvatska Republika Herceg-Bosna nije poražen projekat, već je „unesena“ u mir i prosperitet BiH.Pojedini članovi izrazili su nezadovoljstvo dosadašnjim radom udruge koja je u 12 godina svog djelovanja uspjela organizirati tek dva sabora, dok se većina projekata koje je započela od medija na hrvatskom jeziku do hrvatskog kazališta nalaze pred gašenjem.
Koliki utjecaj Hrvatska zajednica Herceg Bosna zaista ima, najbolje svjedoči izjava dosadašnjeg predsjednika Vladimira Šoljića koji je kazao „ kako je u svojstvu ministra Herceg Bosne potpisivao platu za 70.000 bojovnika, danas kao predsjednik hrvatske zajednice Herceg Bosne potpisuje za četiri djelatnika“.
Obraćajući se zastupnicima predsjednik HDZBIH Dragan Čović takođe je naglasio kako je Herceg Bosna nepravedno osuđen projekat, aludirajući pritom i na haške procese.
Na naše pitanje kada će se odgovorni hrvatski političari u BiH ispričati za zločine i etnička čišćenja koja su počinjenja za vrijeme Hrvatske Republike Herceg Bosne, Čović kaže:
„U BiH postoje tri i najmanje tri istine. S jedne strane to gleda Bošnjak, s druge Hrvat, s treće Srbin, s četvrte ko zna ko..."
RSE: Kada ćemo imati jednu istinu?
"Nikada, jer bi bilo neralno očekiavati takvo što. Ali ono što je dobro, Josipovićev govor bio je jedan dio pokušaja. Ako pitate mene, naš doprinos je bio da su predstavnici i HDZBIH bili u Ahmićima u pratnji predsjednika Josipovića i Križančevom selu kao i na ostalim stratištima. Ja osobno ne mislim da se trebam ispričati bilo kome za bilo što, jer sam preponosan i na 91 i 93 i 2000 za ono što sam ja radio.“
Za predsjednika Sabora danas je izabran je Ivo Andrić - Lužanski, te su imenovani članovi glavnog vijeća koje će na narednoj sjednici izabrati predsjednika HZHB i dva dopredsjednika.
U narednih šest mjeseci, kako je rečeno, biće sazvan novi Sabor Herceg Bosne.
Pročitajte i ovo:
Oživljavanje 'Herceg-Bosne'?
Pravo na jednakopravnost hrvatskog naroda i jedinstveno političko djelovanje, poruke su koje su se mogle čuti na Saboru koji je okupio hrvatske političke dužnosnike svih razina vlasti.
Iako je pozvan, skupu nije prisustvovao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić, ali ni predstavnici Hrvatskog narodnog vijeća na čelu sa fra Lukom Markešićem.
Govoreći o važnosti skupa u Mostaru, Dragan Čović predsjednik HDZBIH naglasio je kako su danas udareni temelji Hrvatskog narodnog sabora u šta bi trebala prerasti Hrvatska zajednica Herceg Bosna koja je do sada egzistirala kao udruga građana.
„Pozvaćemo sve Hrvate koji obnašaju bilo koju vlast, od općine do entiteta i države, ali i predstavnike svih hrvatskih sportskih, kulturnih i obrazovanih instiucija da prisustvuju Saboru, bez obzira ko ih bira. Zato smo stavili sve općine i one iz RS, naravno i člana Predsjedništva bez obzira ko će ga izabrati kao takvog. Ja mislim da će to biti jedna institucionalna i legalna snaga koja bi trebala poslati poruku, prije svega pomoći zauzimaju stava oko ustavnih promjena“, kazao je Čović.
Treći Sabor Hrvatske zajednice Herceg-Bosne obilježile su brojne diskusije utemeljitelja Hrvatske Republike Herceg Bosne koji su aktuelnu politiku optuživali za loš položaj hrvatskog naroda, ali i replike predstavnika stranaka sa hrvatskim predznakom koji su se međusobno optuživali za nepostojanje jedinstva među hrvatskim političkim vodstvom.
Predsjednik stranke Hrvatsko zajedništvo Herceg-Bosne ovdašnjoj javnosti poznat i kao jedan od lidera tzv. “hrvatske samouprave“ Petar Milić demonstrativno je napustio skup nakon što je ostao uskraćen za odgovor zbog čega nije došlo do promjene statuta zajednice i njenog aktivnijeg djelovanja. Za RSE kaže:
„Ovo je jedna privatna udruga Vladimira Šoljića i Dragana Čovića kojoj se čak ne zna ni na koji je način registrirana. Iako Čović kaže kako želi da zajednica preraste u Sabor, istovremeno je protiv promjene Statuta. To je njegova uobičajna demagogija. Zato Sabor nema šanse“
Posebno zanimljivo na današnjem skupu bilo je izlaganje predsjednika HDZ1990 Bože Ljubića koji je kazao da ustavna pozicija Hrvata u BiH nikada nije bila bolja. Dodao je i kako je „ponajviše ugrožava demografska slika na kojoj treba raditi“. :
„Treba jasno reći i poručiti narodu da hrvatska kolektivna ustavna pozicija nikad nije bila bolja. To nije bila za vrijeme otomanske okupacije, ni za vrijeme Austrije jer se pokušalo pod krinkom nekakvog imaginarnog bošnjanjštva negirati hrvatski identitet. To nije bila ni za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, ali ni za vrijeme komunističke totalitarne vlasti. Zato sam i ovde poručio - njegujmo patriotizam prema svom zavičaju, prema zemlji BiH kao prvi preduvjet da ostanemo ovde. Dajmo narodu utemeljenu nadu za dobar život u BiH i onda ćemo biti u prilici da izgradimo BiH i po mjeri hrvatskog naroda. I ovaj sabor i ova Udruga, ja bih želio da bude u tom smislu. Ako bude bilo kakvih pokušaja, pretvaranja u parapolitičku organizaciju ili parastranačko tijelo, naravno mene tu nema," kazao je Ljubić za RSE.
Najmanje tri istine
Da li održavanje ovog sabora ponovo otvara pitanje stvaranja hrvatskog entiteta, Ljubić je kazao kako pitanje ustavnog preustroja u BiH zapravo nikada nije zatvoreno, jer nije riješeno Daytonom.
Koliki utjecaj Hrvatska zajednica Herceg Bosna zaista ima, najbolje svjedoči izjava dosadašnjeg predsjednika Vladimira Šoljića koji je kazao „ kako je u svojstvu ministra Herceg Bosne potpisivao platu za 70.000 bojovnika, danas kao predsjednik hrvatske zajednice Herceg Bosne potpisuje za četiri djelatnika“.
Obraćajući se zastupnicima predsjednik HDZBIH Dragan Čović takođe je naglasio kako je Herceg Bosna nepravedno osuđen projekat, aludirajući pritom i na haške procese.
Na naše pitanje kada će se odgovorni hrvatski političari u BiH ispričati za zločine i etnička čišćenja koja su počinjenja za vrijeme Hrvatske Republike Herceg Bosne, Čović kaže:
„U BiH postoje tri i najmanje tri istine. S jedne strane to gleda Bošnjak, s druge Hrvat, s treće Srbin, s četvrte ko zna ko..."
RSE: Kada ćemo imati jednu istinu?
"Nikada, jer bi bilo neralno očekiavati takvo što. Ali ono što je dobro, Josipovićev govor bio je jedan dio pokušaja. Ako pitate mene, naš doprinos je bio da su predstavnici i HDZBIH bili u Ahmićima u pratnji predsjednika Josipovića i Križančevom selu kao i na ostalim stratištima. Ja osobno ne mislim da se trebam ispričati bilo kome za bilo što, jer sam preponosan i na 91 i 93 i 2000 za ono što sam ja radio.“
Za predsjednika Sabora danas je izabran je Ivo Andrić - Lužanski, te su imenovani članovi glavnog vijeća koje će na narednoj sjednici izabrati predsjednika HZHB i dva dopredsjednika.
U narednih šest mjeseci, kako je rečeno, biće sazvan novi Sabor Herceg Bosne.
Pročitajte i ovo:
Oživljavanje 'Herceg-Bosne'?
