Regionalni sud u Primorju na Dalekom istoku Rusije osudio je 1. novembra Roberta Šonova, bivšeg uposlenika američkog konzulata u Vladivostoku, na dugotrajnu zatvorsku kaznu pod optužbom za "povjerljivu saradnju sa stranom državom", koju je Washington nazvao neosnovanom.
Sud je Šonovu izrekao kaznu od četiri godine i 10 mjeseci zatvora i naložio mu da plati novčanu kaznu od milion rubalja (10.280 dolara).
Nakon odsluženja zatvorske kazne, Šonov će morati da provede još godinu i četiri mjeseca pod ograničenjima poput uslovnog otpusta.
Federalna služba bezbjednosti (FSB) navodi da je Šonov od septembra 2022. do hapšenja u proljeće 2023. navodno bio "doušnik američke ambasade u Moskvi".
Njegove navodne aktivnosti uključivale su prikupljanje informacija o tekućoj invaziji Rusije na Ukrajinu i naporima za mobilizaciju, kao i analizu njihovog potencijalnog uticaja na javne protestne aktivnosti uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.
Američki State Department osudio je hapšenje Šonova, nazivajući optužbe neosnovanim.
Zvaničnici naglašavaju da je njegov postkonzulatski rad bio u potpunosti u skladu s ruskim propisima i fokusiran isključivo na javne medijske izvore.
U vezi sa ovim slučajem, vlasti su od Šonova zaplijenile preko 400.000 rubalja (4.115 dolara), zajedno sa elektronskim uređajem koji je navodno koristio u vršenju svojih aktivnosti.
Šonov (62) je prethodno radio 25 godina u američkom konzulatu u Vladivostoku, koji je zatvoren 2020.
Nakon zatvaranja, zaposlio se u kompaniji koja je pružala usluge američkoj ambasadi u Moskvi, poslujući u okviru ruskog zakona.
Optužbe protiv njega proizilaze iz zakona donesenog u julu 2022. koji kriminalizira "povjerljivu saradnju" sa stranim subjektima.
Ovaj zakon predviđa kazne u rasponu od tri do osam godina zatvora, a njegov široki jezik često obuhvata interakcije sa strancima za koje se smatra da narušavaju rusku nacionalnu sigurnost, uz optužbe koje se često povezuju s vezama s Ukrajinom.
Ovaj slučaj se dešava u vrijeme dodatnog pogoršanja odnosa između Moskve i Vašingtona, koji su na najnižoj tački od kraja Hladnog rata.
Puna invazija Kremlja na Ukrajinu izazvala je talase ozbiljnih sankcija protiv Rusije i većeg dijela njenog rukovodstva, dodatno zaoštravajući diplomatske odnose.
Šonova osuda naglašava pojačanu kontrolu s kojom se suočava bivše diplomatsko osoblje i sve neprijateljskije okruženje za strane državljane koji djeluju u Rusiji.
Pritvaranje stranaca se sve više smatra politički motivisanim, s potencijalom da ti pojedinci postanu moneta za pregovaranje u budućim razmjenama zatvorenika.
U avgustu su tri američka državljana puštena na slobodu u sklopu velike razmjene zatvorenika u kojoj su bili novinarka Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševa, Wall Street Journal Evan Gerškovič i bivši američki marinac Pol Vilen, u zamjenu za ruske zatvorenike koji služe kazne u Sjedinjenim Državama i Evropi.
Sva trojica Amerikanaca zadržana su pod optužbama koje je Washington odbacio.
