Broj ljudi pritvorenih u Rusiji zbog protesta protiv djelimične vojne mobilizacije u zemlji popeo se na više od 840 i proširio se na 35 gradova širom zemlje, pošto su istaknuti pro-kremljovski glasovi počeli da dovode u pitanje način na koji se nacrt sprovodi.
Od 26. septembra, najmanje 842 osobe su privedene, od kojih skoro polovina u glavnom gradu Moskvi, navodi OVD-Info.
Grupa za ljudska prava, koja prati politička hapšenja i pritvaranja u Rusiji, rekla je da bi moglo biti više pritvorenih od onih koje je objavila policija i da samo prijavljuje imena koja može provjeriti.
Sve veća lista OVD-Info od 25. septembra nije uključivala moguća privođenja antimobilizacijskih demonstranata u glavnom gradu južne ruske republike Dagestan.
Demonstracije širom zemlje izbile su nekoliko sati nakon što je predsjednik Vladimir Putin 21. septembra najavio djelomičnu vojnu mobilizaciju, koja ima za cilj da podupire ruske vojne snage koje se bore u Ukrajini.
Ruska policija mobilisana je u gradovima u kojima su na proteste pozvali opoziciona grupa Vesna i pristalice opozicionog političara Alekseja Navaljnog.
Slike u ruskim medijima prikazuju scene u kojima policija koristi silu protiv demonstranata, a mnogi mladići koji su privedeni tokom protesta navodno su pozvani da se prijave za vojnu službu.
U Mahačkali, glavnom gradu Dagestana, policija je rastjerala nepoznati broj demonstranata 25. septembra nakon okupljanja formiranog kako bi izrazili bijes zbog poziva, navodi Caucasus.Realities.
U jednom od više video zapisa objavljenih na Telegramu koji snimaju sukob, prikazan je policajac kako tuče demonstranta dok ga dva druga policajca drže dolje.
Na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija okupirala i nasilno anektirala 2014. godine, rusko vodstvo je reklo da će njihova mobilizacija biti završena do kraja dana 25. septembra, što bi moglo povećati strah od prisilne mobilizacije.
Poziv je uslijedio nakon što su ruske snage pretrpjele značajne gubitke na okupiranim teritorijama na istoku Ukrajine zbog kontraofanzive koju je pokrenula ukrajinska vojska. Putin je nastavio sa svojom naredbom za mobilizaciju 24. septembra uvođenjem oštrijih kazni protiv Rusa koji su se dobrovoljno predali ukrajinskim snagama ili odbili naređenje za mobilizaciju.
Ruski zvaničnici su rekli da će biti pozvano do 300.000 rezervnih snaga i da će samo oni sa relevantnim borbenim i servisnim iskustvom biti pozvani u borbu. Međutim, pojavili su se izvještaji ruskih medija u kojima se navodi da se pozivaju muškarci koji nikada nisu bili u vojsci ili koji su prošli regrutaciju, a strani mediji navode da je pravi cilj mobilizacija više od milion vojnika, što Kremlj negira.
Zapadni zvaničnici kažu da je Rusija pretrpjela 70.000 do 80.000 žrtava, što uključuje i smrt i ranjavanje, otkako je pokrenula svoj rat u Ukrajini u februaru.
Mobilizacija za nadoknađivanje tih gubitaka dovela je do toga da su ljudi širom Rusije poslani da se registruju, izveštaji o ruskim građanima koji pokušavaju da pobjegnu iz zemlje, pa čak i rijetke žalbe prokremljskih glasova.
Margarita Simonyan, glavna urednica državnog medija RT, napisala je 24. septembra na svom Telegram kanalu da, iako je najavljeno da će biti angažovani samo ljudi do 35 godina, "pozivi idu do 40-godišnjaka".
"Oni razbjesnjuju ljude, kao namjerno, kao iz inata", rekao je Simonyan o vlastima iza nacrta.
Istog dana, šef Savjeta za ljudska prava ruskog predsjednika Valerij Fadejev pozvao je ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua da zaustavi način na koji postupaju mnogi odbori za nacrte u zemlji.
Dana 25. septembra, dva najviša ruska poslanika su se izjasnila o rastućoj kontroverzi.
U postu na Telegramu, Valentina Matvijenko, predsjedavajuća ruskog Vijeća Federacije, rekla je da je upoznata sa izvještajima da se pozivaju muškarci koji bi trebali biti nepodobni za regrutaciju.
"Ovakvi ekscesi su apsolutno neprihvatljivi. I smatram da je potpuno ispravno da izazivaju oštru reakciju u društvu", napisala je ona.
Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne dume, napisao je u zasebnom postu da se "primaju žalbe".
"Ako se napravi greška, potrebno je ispraviti je", rekao je on. "Vlasti na svim nivoima treba da razumiju svoje odgovornosti".
