Dok su korisnici kredita u švicarskim francima generalno zadovoljni vladinim prijedlogom rješavanja njihovog problema, komercijalne banke tvrde da je prijedlog socijalno neosjetljiv. Sada su se našli pametovati, komentirao je tu izjavu premijer Zoran Milanović.
Konverzija glavnice kredita iz „švicaraca“ u eure po tečaju na datum isplate kredita, umjesto početno ugovorene kamatne stope – koja je usput u više navrata mijenjana – primjenjuje se ona koja je vrijedila za kredite u eurima, izrađuje se novi plan otplate za kredit u eurima po tečaju na dan konverzije, dok stari plan za kredit u „švicarcima“ više ne vrijedi – to su glavne mjere kojima hrvatska Vlada lijevog centra planira riješiti gorući problem za oko 55.000 korisnika stambenih, ali i drugih kredita u švicarskim francima, koji su zbog divljanja tečaja „švicarca“ pred bankrotom.
Razliku u glavnici koja će nastati konverzijom komercijalne banke ćepokriti same, što će im država sa druge strane kompenzirati priznavanjem kroz poreznu olakšicu. Neke procjene govore da bi glavnica nakon ovih mjera bila manja za tridesetak posto, a rata kredita za kojih 8 posto.
Sit gladnome ne vjeruje, odnosno oni koji su se „opekli“ o kredite u „švicarcima“ pribojavaju se da je i ovo što se pojavilo u medijima još jedan pokušaj manipulacije od strane banaka.
„To je po meni više neko cjenjkanje, gdje se ide da se ne obračuna tečaj koji će vrijediti na dan konverzije, nego koji je bio na dan uzimanja kredita. To vam je razlika glavnice od nekakvih dva – dva i po posto. Međutim, puno veći problem je određivanje kamate. Oni su rekli da će biti kamata koja je vrijedila na dan uzimanja kredita, međutim Visoki trgovački sud i Vrhovni sud utvrdili su da se kamata mijenjala nezakonito. Hoće li se nama rate koje smo mi uplaćivali obračunavati po promjenjivoj kamati koju su banke nezakonito primjenjivale, ili će kamata biti fiksna – to je pitanje! Mi konkretan vladin prijedlog još nismo vidjeli, i – kažem – to je sve još uvijek upitno i teško je bilo što komentirati dok taj prijedlog nije pred nama na stolu“, kaže za naš radio koordinator udruge „Franak“ Ivan Kontrec.
Dužnici preplatili kamate
Rješenje je vrlo dobro, ali parcijalno, ocjenjuje za naš radio dugogodišnji aktivist udruge“Franak“, a sada nezavisni stručnjak Goran Aleksić.
„Ako bude tako kako se najavljuje, to će za dužnike biti rješenje kakvo oni mogu samo sanjati. To je rješenje odlično, ali je odlično samo za one koji imaju aktivne kredite. Jer svi oni dužnici koji su kredite otplatili ili kojima su krediti otkazani zbog toga što nisu mogli otplaćivati dugove, na njih se taj zakon - koliko ja znam – neće odnositi“, komentira Aleksić.
On sugerira da se uz ovaj, donese i još jedan zakon koji bi uredio povrat preplaćenih kamata, prema presudi Vrhovnog suda, kako dužnici ne bi trebali pojedinačno za to tužiti komercijalne banke. Aleksić je u regionalnoj mreži udruga korisnika kredita u „švicarcima“, i tvrdi da je ovo rješenje – ako se usvoji, bolje i od onog crnogorskog. Također, Aleksić kaže da se banke nemaju što žaliti da bi ovakvim rješenjem bile na gubitku.
„Jer dužnici su preplatili kamate, što je dokazano presudom Vrhovnog suda, samo što tamo nije izračunat i iznos. Prema nekom grubom izračunu, dužnici po kreditima u 'švicarcima' preplatili su oko tri milijarde kuna kamata, a ako se tome doda i zatezna kamata, to je nekih pet milijardi kuna. Dakle, to je iznos novca kojeg bi banke svakako trebale vratiti dužnicima u 'kešu'! Umjesto da se vraća, iskorištava se za trošak konverzije, tako da banke u stvari nemaju nikakav trošak. Ako se dublje uđe u problem, banke uopće nemaju trošak!“, konstatira Aleksić.
Naravno, sve ovo vrijedi ako banke na ovakvo zakonsko rješenje ne krenu tužbom Ustavnom sudu, ili pak tužbom pred Međunarodnim sudom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, gdje su im šanse po ocjeni stručnjaka - prilične.
Banke se još nisu konkretno očitovale o ovom vladinom prijedlogu, osim što tvrde da bi bio socijalno neosjetljiv, da se njime pogoduje bogatima i da će trošak na kraju platiti ne one, već građani. Takav njihov stav komentirao je u srijedu premijer Zoran Milanović.
„Što su čekali 7 godina? Sada su našli pametovati!To nije istina, ovim potezom pomoći će se srednjem i malo višem sloju koji je pritisnut teretom kredita. Uvijek će biti nezadovoljnih, ali ovaj put malo manje nego prije“, kazao je premijer.
