Katastrofalne poplave koje su zadesile region pokazale su da je neophodna regionalna saradnja i onda kada do takvih situacija dođe, a još više u njihovom sprečavanju.
Regulisanje reke Save i njenog sliva je posao koji može da odrade samo sve države zajedno kroz koje protiče ta reka. Izvršni direktor internacionalne Savske komisije Dejan Komatina u Vladi Srbije ima sastanke na kojima razgovara o koordinaciji aktivnosti Hrvatske, Bosne i Hercegovini, Srbije i Slovenije u kontrolisanju reke Save. Događa se to neposredno nakon što je hrvatski predsednik Ivo Josipović inicirao zajednički projekat država regije regulacije Save i pritoka.
Bila Sava „reka“ ili “rijeka“, ona je zajedničko bogatstvo ali i, pokazalo se proteklih dana, zajednička opasnost. I ona se može ukrotiti jedino zajedničkim radom. U izjavi za RSE direktor Savske komisije Dejan Komatina navodi da bi realizacija Josipovićeve inicijative mogla pomoći da se izbegnu katastrofe slične ovoj koja je upravo sada region zadesila:
„Može se pomoći da se makar smanji obim katastrofe kao što je ova i u tom smislu Savska komisija je pokrenula inicijativu da se organizuje jedan regionalni sastanak na političkom i stručnom nivou gde će biti predstavnici, ne samo tri pogodjene države, već i Slovenije. Mi bismo ponudili predloge za koordinaciju aktivnosti za prevazilaženje sadašnje situacije ali isto tako i koordinaciju vezanu za buduće aktivnosti, za prognozu, uzbunjivanje i način delovanja kada se poplave dese. To uključuje i uzajamnu pomoć država u takvim situacijama“, kaže Komatina čiji širi intervju možete pročitati OVDE.
Stručnjaci iz sve tri države Hrvatske, BIH i Srbije slažu se da se jedino zajedničkim radom mogu regulisati vode kako ne bi napravile sličnu katastrofu u budućnosti. Sadašnja
opomena da reke ne znaju za granice, preskupo košta celi region.
Sejad Delić iz BH Agencije za vodno područje rijeke Save:
„Svako uredjenje korita sa jedne strane nosi negativne trendove na drugu stranu“ objašnjava Delić i upozorava:“Obično kad prodje nevolja, sve se zaboravi i idemo po starom. Medjutim, ne smijemo dozvoliti da nam se ovo ponovo desi.“
Saradnica Hrvatskog geološkog instituta Željka Brkić objašnjava zašto je to zajednički posao:
„Zato što ono što se dogadja u bilo kome dijelu sliva Save, dakle rijeke koje države dijele, uvijek postoji mogućnost prekograničnog uticaja.“
Zamenik predsednika Odbora za poljoprivrednu, šumarstvo i vodoprivredu Skupštine Srbije Fermond Arpad kaže da je siguran da bi takav projekat podržala EU iz njenih fondova.“Po mojim informacijama 2013. godine je bio sastanak na kome je konstatovano da neki sporazumi postoje još od 2002. i 2004. godine, pitanje je kada će doći do projekata.“
Stručnjaci, dakle, znaju kako se može ukrotiti reka. I to nije sporno. Ali, rad stručnjaka dolazi tek pošto političari obave svoj posao. Hrvatski predsednik je pokrenuo inicijativu :
“Čuo sam se teleforom sa predsjednikom Predsjedištva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, i mislim da je vrlo vrijedno razmisliti o jednom zajedničkom projektu regulacije Save i pritoka, da se ovakve situacije - ako je ikako moguće – više ne ponavljaju”, rekao je Josipović.
Predlozi regionalne nevladine organizacije Igmanska inicijativa o nizu regionalnih sporazuma, izmedju ostalog o zajedničkom delovanju u slučaju katastrofa i nepogoda, čame u činovničkim stolovima svih država već godinama. Zato se moglo desiti da, na primer, Srbija ostane bez pravovremenih informacija o velikoj vodi koja stiže iz Hrvatske, kaže Aleksandar Popov, kopredsednik Inicijative koji podseća na izjavu člana kriznog štaba Srbije da nisu mogli da prate rast nivoa Save, jer nisu dobijali odgovarajuće podatke iz Hrvatske zbog toga što nema takvog sporazuma.
„Igmanska inicijativa je predložila i predlaže vladama naših zemalja da da se umreženo zaključe sporazumi i da se formira zajednički krizni štab kako bi se ostvarila saradnja u sanaciji štete. Utvrdjivanje nasipa i obnova infratsukture nije stvar samo jedne zemlje, nego sve tri države pogodjene ovom nesrećom“, kaže Popov.
Sava i njene pritoke ovog proleća su na najstrašniji način odaslale opomenu a hoće li to biti nauk za region, ostaje da se vidi.
Regulisanje reke Save i njenog sliva je posao koji može da odrade samo sve države zajedno kroz koje protiče ta reka. Izvršni direktor internacionalne Savske komisije Dejan Komatina u Vladi Srbije ima sastanke na kojima razgovara o koordinaciji aktivnosti Hrvatske, Bosne i Hercegovini, Srbije i Slovenije u kontrolisanju reke Save. Događa se to neposredno nakon što je hrvatski predsednik Ivo Josipović inicirao zajednički projekat država regije regulacije Save i pritoka.
Bila Sava „reka“ ili “rijeka“, ona je zajedničko bogatstvo ali i, pokazalo se proteklih dana, zajednička opasnost. I ona se može ukrotiti jedino zajedničkim radom. U izjavi za RSE direktor Savske komisije Dejan Komatina navodi da bi realizacija Josipovićeve inicijative mogla pomoći da se izbegnu katastrofe slične ovoj koja je upravo sada region zadesila:
„Može se pomoći da se makar smanji obim katastrofe kao što je ova i u tom smislu Savska komisija je pokrenula inicijativu da se organizuje jedan regionalni sastanak na političkom i stručnom nivou gde će biti predstavnici, ne samo tri pogodjene države, već i Slovenije. Mi bismo ponudili predloge za koordinaciju aktivnosti za prevazilaženje sadašnje situacije ali isto tako i koordinaciju vezanu za buduće aktivnosti, za prognozu, uzbunjivanje i način delovanja kada se poplave dese. To uključuje i uzajamnu pomoć država u takvim situacijama“, kaže Komatina čiji širi intervju možete pročitati OVDE.
Stručnjaci iz sve tri države Hrvatske, BIH i Srbije slažu se da se jedino zajedničkim radom mogu regulisati vode kako ne bi napravile sličnu katastrofu u budućnosti. Sadašnja
opomena da reke ne znaju za granice, preskupo košta celi region.
Sejad Delić iz BH Agencije za vodno područje rijeke Save:
„Svako uredjenje korita sa jedne strane nosi negativne trendove na drugu stranu“ objašnjava Delić i upozorava:“Obično kad prodje nevolja, sve se zaboravi i idemo po starom. Medjutim, ne smijemo dozvoliti da nam se ovo ponovo desi.“
Saradnica Hrvatskog geološkog instituta Željka Brkić objašnjava zašto je to zajednički posao:
„Zato što ono što se dogadja u bilo kome dijelu sliva Save, dakle rijeke koje države dijele, uvijek postoji mogućnost prekograničnog uticaja.“
Zamenik predsednika Odbora za poljoprivrednu, šumarstvo i vodoprivredu Skupštine Srbije Fermond Arpad kaže da je siguran da bi takav projekat podržala EU iz njenih fondova.“Po mojim informacijama 2013. godine je bio sastanak na kome je konstatovano da neki sporazumi postoje još od 2002. i 2004. godine, pitanje je kada će doći do projekata.“
Stručnjaci, dakle, znaju kako se može ukrotiti reka. I to nije sporno. Ali, rad stručnjaka dolazi tek pošto političari obave svoj posao. Hrvatski predsednik je pokrenuo inicijativu :
“Čuo sam se teleforom sa predsjednikom Predsjedištva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, i mislim da je vrlo vrijedno razmisliti o jednom zajedničkom projektu regulacije Save i pritoka, da se ovakve situacije - ako je ikako moguće – više ne ponavljaju”, rekao je Josipović.
Predlozi regionalne nevladine organizacije Igmanska inicijativa o nizu regionalnih sporazuma, izmedju ostalog o zajedničkom delovanju u slučaju katastrofa i nepogoda, čame u činovničkim stolovima svih država već godinama. Zato se moglo desiti da, na primer, Srbija ostane bez pravovremenih informacija o velikoj vodi koja stiže iz Hrvatske, kaže Aleksandar Popov, kopredsednik Inicijative koji podseća na izjavu člana kriznog štaba Srbije da nisu mogli da prate rast nivoa Save, jer nisu dobijali odgovarajuće podatke iz Hrvatske zbog toga što nema takvog sporazuma.
„Igmanska inicijativa je predložila i predlaže vladama naših zemalja da da se umreženo zaključe sporazumi i da se formira zajednički krizni štab kako bi se ostvarila saradnja u sanaciji štete. Utvrdjivanje nasipa i obnova infratsukture nije stvar samo jedne zemlje, nego sve tri države pogodjene ovom nesrećom“, kaže Popov.
Sava i njene pritoke ovog proleća su na najstrašniji način odaslale opomenu a hoće li to biti nauk za region, ostaje da se vidi.