Izvršni direktor internacionalne Savske komisije Dejan Komatina u četvrtak se u Vladi Srbije sastaje sa nadležnima kako bi razgovarao o koordinaciji aktivnosti Hrvatske, Bosne i Hercegovini i Srbije, ali i Slovenije, u kontrolisanju reke Save. Događa se to nakon što je hrvatski predsednik Ivo Josipović inicirao zajednički projekt država regije regulacije Save i pritoka. “Čuo sam se telefonom sa predsjednikom Predsjedištva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom, i mislim da je vrlo vrijedno razmisliti o jednom zajedničkom projektu regulacije Save i pritoka, da se ovakve situacije - ako je ikako moguće – više ne ponavljaju”, rekao je Josipović.
U izjavi za RSE Dejan Komatina navodi da bi realizacija takve inicijative mogla pomoći izbegavanju katastrofa sličnih onoj koja je upravo sada region zadesila:
„Može se pomoći da se makar smanji obim štete u slučaju katastrofe kao što je ova. U tom smislu Savska komisija je već pokrenula inicijativu da se organizuje sastanak na visokom političkom i stučnom nivou. Regionalni sastanak na kome će biti ne samo predstavnici tri države koje su trenutno pogođene poplavama već i Slovenija koja je takođe članica Savske komisije. Tako da bismo u tom smislu na najvišem političko nivou državama ponudili predloge za rešenje, odnosno preuzeli koordinaciju aktivnosti na prevazilaženju sadašnje situacije, kao i koordinaciju budućih nacionalnih aktivnosti."
RSE: Šta je vaša sugestija? Šta bi trebalo uraditi, šta niz obale reka izgarditi kako pravu meru zaštite?
Komatina: To je kratko pitanje ali zahteva dug odgovor. Rekao bih da ono što su države kroz Savsku komisiju je protokol o zaštiti od poplava uz okvirni sporazum o slivu reke Save. U tom Protokolu su države praktično dogovorile saradnju na realizaciji svih ključnih aktivnosti. I vezano za prevenciju i vezano za prognozu, najavu, uzbunjivanje na pojavu poplava. Isto tako na način delovanja kada se poplave dogode. To uključuje uzajamnu pomoć država u takvim situacijama. Taj protokol je izrađen i potpisan pre nekoliko godina i samo se očekuje da ga ratifikuju sve četiri države, dve su već to učinile, da bi stupio na snagu. Kada stupi na snagu on će imati karakter međunarodnog zakona koji će uređivati najveći deo procedura vezanih za sve faze delovanja u slučaju nepogoda.
RSE: Zahvaljujući nesreći koja je snašla region, saznali, na primer, da Hrvatska i Srbija nemaju sporazum o razmeni informacija u vanrednim situacijama. Da li mislite da javnost treba da pita kako se to nije završilo sve ove godine?
Komatina: Savska komisija je koordinator saradnje četiri države i u tom smislu eksponent vlada četiri države. Tako da bi to pitanje trebalo usmeriti ka samim državama.
RSE: Upravo na osnovu te saradnje i koordinacije šta možete reći. Da li nije postojao interes, ili se nije prepoznavao rizik ili nije postojala politička volja?
Komatina: Mislim da države aktivno rade na svim tim pitanjima i puno toga je već postignuto. Dakle, čak i na implementaciji Protokola, koji dakle treba tek da stupi na snagu, države su krenule u realizaciju pojedinih aktivnosti koje su njime predviđene. Dakle, pre nego što je stupio na snagu. Puno je urađeno u okviru razmene hidroloških i meteoroloških informacija. Tako da se ne može reći da države to ne žele. Moguće je samo govoriti o tome kako kompletirati realizaciju pojedinih aktivnosti i kako ih dalje unaprediti.
U izjavi za RSE Dejan Komatina navodi da bi realizacija takve inicijative mogla pomoći izbegavanju katastrofa sličnih onoj koja je upravo sada region zadesila:
„Može se pomoći da se makar smanji obim štete u slučaju katastrofe kao što je ova. U tom smislu Savska komisija je već pokrenula inicijativu da se organizuje sastanak na visokom političkom i stučnom nivou. Regionalni sastanak na kome će biti ne samo predstavnici tri države koje su trenutno pogođene poplavama već i Slovenija koja je takođe članica Savske komisije. Tako da bismo u tom smislu na najvišem političko nivou državama ponudili predloge za rešenje, odnosno preuzeli koordinaciju aktivnosti na prevazilaženju sadašnje situacije, kao i koordinaciju budućih nacionalnih aktivnosti."
RSE: Šta je vaša sugestija? Šta bi trebalo uraditi, šta niz obale reka izgarditi kako pravu meru zaštite?
Komatina: To je kratko pitanje ali zahteva dug odgovor. Rekao bih da ono što su države kroz Savsku komisiju je protokol o zaštiti od poplava uz okvirni sporazum o slivu reke Save. U tom Protokolu su države praktično dogovorile saradnju na realizaciji svih ključnih aktivnosti. I vezano za prevenciju i vezano za prognozu, najavu, uzbunjivanje na pojavu poplava. Isto tako na način delovanja kada se poplave dogode. To uključuje uzajamnu pomoć država u takvim situacijama. Taj protokol je izrađen i potpisan pre nekoliko godina i samo se očekuje da ga ratifikuju sve četiri države, dve su već to učinile, da bi stupio na snagu. Kada stupi na snagu on će imati karakter međunarodnog zakona koji će uređivati najveći deo procedura vezanih za sve faze delovanja u slučaju nepogoda.
RSE: Zahvaljujući nesreći koja je snašla region, saznali, na primer, da Hrvatska i Srbija nemaju sporazum o razmeni informacija u vanrednim situacijama. Da li mislite da javnost treba da pita kako se to nije završilo sve ove godine?
Komatina: Savska komisija je koordinator saradnje četiri države i u tom smislu eksponent vlada četiri države. Tako da bi to pitanje trebalo usmeriti ka samim državama.
RSE: Upravo na osnovu te saradnje i koordinacije šta možete reći. Da li nije postojao interes, ili se nije prepoznavao rizik ili nije postojala politička volja?
Komatina: Mislim da države aktivno rade na svim tim pitanjima i puno toga je već postignuto. Dakle, čak i na implementaciji Protokola, koji dakle treba tek da stupi na snagu, države su krenule u realizaciju pojedinih aktivnosti koje su njime predviđene. Dakle, pre nego što je stupio na snagu. Puno je urađeno u okviru razmene hidroloških i meteoroloških informacija. Tako da se ne može reći da države to ne žele. Moguće je samo govoriti o tome kako kompletirati realizaciju pojedinih aktivnosti i kako ih dalje unaprediti.
