Iz Memorijalnog centra Srebrenica u subotu 13. aprila je stigla potvrda da su se Sjedinjene Američke Države(SAD) pridružile listi sponzora Nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica su napomenuli da je SAD godinama podržavao zaštitu sjećanja na žrtve genocida, ali i na osiguranju podizanja, uspostave i opstanka Memorijalnog centra.
Ističu da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Pompeo.
Poručili su da ne zaboravljaju aktivnosti predsjednika Bidena i brojnih drugih prijatelja građana i građanki Bosne i Hercegovine devedesetih. Istovremeno, izražavaju zahvalnost na svemu što administracija predsjednika Bidena čini danas za BiH.
"Pozdravljamo napore ambasadorice SAD-a u Ujedinjenim nacijama Linde Thomas-Greenfield. Zajedno radimo na tome da ova Rezolucija bude poruka mira, prilika da mladi ljude uče na lekcijama Srebrenice o važnosti zaštite ljudskih prava i ljudskih života. Pozivamo medije i javnost da se ne osvrću na izjave koje podstiču podjele, tenzije i konflikt, te koje plemenitu ideju Rezolucije žele prikazati nečim što ona nije i podstiču opću histeriju", upućuju iz Memorijalnog centra.
Na društvenim mrežama Memorijalnog centra u posljednjih nekoliko dana je ta institucija potvrdila i izrazila zahvalnost na podršci Rezoluciji Ruandi, Njemačkoj, Novom Zelandu, Čileu, Francuskoj, Lihtenštajnu i Sloveniji.
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "donijeti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.
Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubijedi da podrži" te odluke.
Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u UN-u, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".
Ponovio je stav vlasti u RS-u koje, uprkos međunarodnim presudama, negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.
Šta se navodi u nacrtu Rezolucije o genocidu u Srebrenici?
Nacrt rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici biće predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u, kako je ranije objavio Glas Amerike.
O konačnoj rezoluciji, na kojoj se još radi, zemlje članice UN-a mogle bi se izjašnjavati na sjednici Generalne skupštine UN-a početkom maja.
U nacrtu rezolucije, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda, ali kako je prenio Glas Amerike pozivajući se na nezvanične izvore, u kreiranju teksta će učestvovati i SAD, Albanija, Bosna i Hercegovina, Čile, Finska, Jordan, Novi Zeland, Turska i druge zemlje.
Presudama međunarodnih i sudova u Bosni i Hercegovini utvrđeno je da je u julu 1995. počinjen genocid nad oko 8.000 bošnjačkih civila, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.
