Narodna Skupština Republike Srpske na sjednici u srijedu, 14. septembra, nije potvrdila veto koji je pokrenuo član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik na davanje agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH.
Nakon što je izostala podrška Dodikovom vetu, na snagu stupa ranija odluka Predsjedništva BiH, u čijoj nadležnosti je vanjska politika, kojom se daje agreman njemačkom ambasadoru u BiH.
Za usvajanje Dodikovog veta bili su potrebni glasovi dvije trećine poslanika Skupštine RS. No, od 53 poslanika koliko ih je evidentirano tokom izjašnjavanja, glasalo je 46 i svi su bili "suzdržani". Među "suzdržanima" su bili i poslanici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik.
Entitetski poslanici su, umjesto podrške Dodikovom vetu, usvojili zaključak kojim Narodna skupština RS "daje agreman ambasadoru Njemačke u BiH".
Skupština RS odbacila Rezoluciju Bundestaga
Skupština je u srijedu također usvojila zaključak kojim odbacuje "intervencionističku političku i Rezoluciju njemačkog Bunedstaga" te navodi da Njemačka "kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma ima obavezu da dosljedno primjenjuje ovaj sporazum".
Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, ne poznaje termin "garant", nego postoje "svjedoci" potpisivanja ovog sporazuma kojim je okončan rat u BiH. Svjedoci su Evropska unija i Ujedinjene nacije te predstavnici Francuske, Njemačke, Ujedinjenog kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Tokom rasprave u Skupštini RS, koja je prethodila glasanju, mogla su se čuti mišljenja da ne treba "otvarati neku vrstu političkog rata sa njemačkim parlamentom, ali da treba pokazati karakter i odbaciti julsku Rezoluciju njemačkog Bundestaga".
Također su se mogla čuti upozorenja da bi veto mogao donijeti i ekonomske posljedice RS-u, s obzirom na to da je Njemačka važan privredni partner BiH.
Rasprava u Narodnoj skupštini RS uslijedila je nakon što je Dodik 2. septembra u Predsjedništvu BiH pokrenuo vitalni interes Republike Srpske (RS), zbog davanja agremana novom njemačkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini (BiH).
Pokrenuo ga je nakon što su ostala dva člana, Šefik Džaferović i Željko Komšić, glasali za davanje agremana.
Dodik i visokopozicionirani članovi njegove stranke (Savez nezavisnih socijaldemokarata) su veto doveli u vezu sa Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine. Tvrde kako da je Rezolucija nastavak "antiustavne i antidejtonske" spoljne politike Njemačke.
Ambasada Savezne Republike Njemačke je 2. septembra ocijenila Dodikove optužbe neutemeljenim. U saopštenju za javnost je navedeno kako ta država podržava ugovor iz Dejtona, u kojem je utvrđeno i postojanje RS.
'Hrišćani i muslimani ne mogu naći koegzistenciju'
Obraćajući se poslanicima Narodne skupštine RS, Dodik je u srijedu ponovio da je vanjska politika Njemačke usmjerena na "antidejtonsko i antiustavno djelovanje", ističući da je to dodatno potvrđeno Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine.
"Pod utjecajem germanizovanih Bošnjaka u Bundestagu, podržavaju Bosnu i Hercegovinu bez entiteta", kazao je Dodik.
Dodik je Njemačku optužio za zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i miješanje u unutrašnje stvari BiH. Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum direktno vodi ukidanje Republike Srpske. Ne mogu podržati agreman osobi koja je tu da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom i RS", poručio je.
Naglasio je da RS nije dovoljno velika ni snažna da se suprotstavi Njemačkoj, ali da nije ni "beskičmenjak da sa cvijećem dočekuje one koji je žele ukinuti".
Ponovio je i raniji stav da su "današnju BiH nametnuli stranci" i da takva "mora nestati". "BiH nam se nameće bez pristanka. Ona je za nas velika nevolja, lišena svake vizije i budućnosti. Za nju nema opravdanja osim grubog stranog pritiska i sile", rekao je Dodik.
Također je rekao da BiH potvrđuje činjenicu da "hrišćanska i muslimanska zajednica ne mogu naći koegzistenciju".
"Nigdje u svijetu se ne može sresti slučaj kakav je u BiH. Svaki pokušaj na planeti da se upravlja ovakvim razlikama kao u BiH je propao. Nema nijednog primjera da je uspio", kazao je Dodik
Rasprava o vetu bez opozicije
Iz Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), opozicijskih stranaka u Republici Srpskoj, saopštili su prethodno da njihovi poslanici neće prisustvovati sjednici.
Objavili su to na vanrednoj konferenciji za novinare predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović, nakon sastanka rukovodstava dviju stranaka.
"Ne želimo podržati politiku izolacije RS", kazao je Šarović, ističući da bi podrška Dodikovom potezu nanijela ekonomsku štetu i dovela do gubitka "jednog od najvažnijih ekonomskih partnera".
Edin Ramić, iz Kluba poslanika "Zajedno za BiH", ocijenio je da pokretanje vitalnog interesa RS zbog davanja agremana novom njemačkom ambasadoru predstavlja zloupotrebu ovog mehanizma.
"Narušava ugled RS i međunarodni ugled BiH. Ukoliko se trebalo raspravljati o rezoluciji Bundestaga, to smo trebali ratiti onda kad je ona nastala", kazao je Ramić.
'Ne možete reći da smo bosanski Srbi'
S druge strane, zastupnici političkih stranaka koji su dio vladajuće koalicije u RS tvrdili su da Narodna skupština RS svojim odlukama treba pokazati karakter.
Nenad Stevandić, lider partije Ujednjena Srpska, najavio je da će poslanici ove stranke podržati Dodikovu inicijativu. "Ne smatram da trebamo otvoriti neku vrstu političkog rata sa njemačkim parlamentom, ali žao mi je što nismo Bundestagu uputili neku deklaraciju i osporili navode Rezolucije", kazao je Stevandić.
Petar Đokić iz Socijalističke partije RS, koja je također dio vladajuće koalicije, naveo je da poslanici Narodne skupštine trebaju zauzeti stav i o agremanu njemačkom ambasadoru i Rezoluciji njemačkog Bundestaga.
"Praksa koja dolazi izvana treba biti osuđena. Želimo mir, uređene odnose i poštovanje. No, ne možete reći da smo bosanski Srbi, jer kada to kažete to znači da nas ne poštujete", kazao je Đokić.
Skupština RS u srijedu će održati i drugu posebnu sjednicu na kojoj je planirana rasprava o izmjeni Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, poljoprivrednom zemljištu i obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS omogućavaju međusobnu razmjenu zemljišta između opština gradova i Republike Srpske.
U ovim izmjenama zakona poljoprivredno zemljište u RS se navodi kao svojina Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnog suda BiH 2020. godine kojom je definisano da je svo poljoprivredno zemljište u svojini države, a ne entiteta.
Ustavni sud je odlukom poništio odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2019. godine u kojem se RS navodila kao vlasnik zemljišta u tom bh. entitetu.
