Skupština Republike Srpske (RS) održaće 14. septembra posebnu sjednicu na kojoj će biti razmatran vitalni interes tog bh. entiteta. Pokrenuo ga je Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) na posljednjoj sjednici te institucije, negodujući zbog davanja agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH.
Dodik i visoko pozicionirani članovi njegove stranke (Savez nezavisnih socijaldemokarata) su veto doveli u vezu sa Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine. Tvrde kako da je Rezolucija nastavak "antiustavne i antidejtonske" spoljne politike Njemačke.
Ambasada Savezne Republike Njemačke je 2. septembra ocijenila Dodikove optužbe neutemeljenim. U saopštenju za javnost je navedeno kako ta država podržava ugovor iz Dejtona, u kojem je utvrđeno i postojanje RS.
Šta je vitalni entitetski interes?
Ustavom BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno.
Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju. Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran.
Ako se ne pozove na vitalni interes odluka je usvojena.
Odluka je usvojena i ako se pozove na vitalni interes, ali je štetnom ne proglase dvije trećine zastupnika Narodne skupštine RS-a u slučaju srpskog, ili dvije trećine kluba Bošnjaka ili Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH u slučaju bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
'Njemačka poziva na ukidanje entiteta'
"U njemačkoj skupštini (Bundestag) je usvojena rezolucija u kojoj piše da Bosna i Hercegovina treba da promijeni svoje ustavno uređenje, da ne treba da postoje entiteti. To znači da je njemačka zvanična politika da Republika Srpska više ne treba da postoji. Mi moramo da kažemo da je to za nas neprihvatljivo." (Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, 12. septembar)
Bundestag Njemačke je u julu ove godine donio Rezoluciju pod nazivom "Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost". U njoj se od njemačke vlade traži intenziviranje angažmana u BiH. Nigdje se ne navodi da se Njemačka zalaže za ukidanje entiteta.
Stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagovalo na "rastuće napetosti i separatističke tendencije".
"Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentaliziraju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći", navodi se u tekstu Rezolucije Bundestaga.
U rezoluciji zastupnici Bundestaga traže da se njemačka vlada na nivou Evropske unije založi da se osobe, institucije i preduzeća koje "potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH" podvrgnu sankcijama.
"Posebno, političke akcije etničko-nacionalističkih političara kao što su Milorad Dodik, trenutno član državnog Predsjedništva, i Dragan Čović, predsjednik stranke HDZ BiH, imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i domovinu različitih naroda", navodi se u tekstu rezolucije.
'Izmjenama Ustava BiH žele ukinuti RS'
"Ova - po stabilnost BiH - opasna rezolucija, čak predviđa i promjenu uređenja u BiH, zagovarajući ukidanje entiteta, a time i osnovu mirnog suživota i legitimnog predstavljanja tri konstitutivna naroda, a to je entitetsko glasanje. Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i nametanje izmjena Ustava direktno vodi ukidanju Republike Srpske." (Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, 5. septembar)
U Rezoluciji njemačkog Bundestaga se ne navodi promjena uređenja Bosne i Hercegovine, već se poziva na izmjene Ustava BiH kako bi se prevazišle njegove diskriminišuće odredbe.
"Još uvijek je neriješen zadatak da se zemlji da ustav i pravo glasa koji ne diskriminiraju prema tri etničke grupe. Evropski sud za ljudska prava je nekoliko puta jasno stavio do znanja u svojim presudama da ne smije biti rezervi za pravo kandidovanja. Etno-nacionalna podjela mora biti prevaziđena i jednakost svih građana mora biti zagarantovana", navodi se u Rezoluciji njemačkog parlamenta.
Presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu utvrđeno je, naime, kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH i Izbornom zakonu koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao ostali, onemogućavaju da se kandiduju za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
Ova odrednica onemogućava Jevrejima, Romima i ostalima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Takođe, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidovati ili delegirati na te pozicije.
"Donošenje ustava zasnovanog na demokratskim principima, u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i kroz inkluzivni proces koji uključuje civilno društvo i opoziciju, od suštinskog je značaja za dalje približavanje zemlje Evropskoj uniji", navodi se u rezoluciji Bundestaga.
'Traže poštovanje za 'državu' RS'
"Mi poštujemo njemačku državu, Nijemce kao narod, ali isto tako tražimo minimum poštovanja za naš narod i za našu državu Republiku Srpsku." (Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Banjaluka, 12. septembar)
Republika Srpska nije država.
U Ustavu BiH, RS je ustavna kategorija u okviru države BiH, koja je međunarodno priznata u okviru svojih granica. RS predstavlja jedan od dva njena entiteta.
