Prva "Regionalna konferencija predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca o saradnji u krivičnim stvarima" treba doprinijeti međudržavnoj saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, o čemu su prije dva mjeseca Hrvatska i Srbija potpisale Sporazum o izručenju, dok se o istoj temi trenutno vode pregovori te dvije države sa Crnom Gorom.
Potpisivanju međudržavnih ugovora o međusobnom izručenju optuženih za organizovani kriminal i korupciju prethodi komplikovana procedura, koja u državama regiona uključuje i izmjenu Ustava.
Za sve to je primarno važna politička volja, koju bi trebalo da izlobira međunarodna zajednica, ocjenjuje za RSE Milorad Barašanin iz tužilaštva Bosne i Hercegovine.
"Mi moramo biti svjesni kada se udružuju kriminalci, moramo se i mi tužioci u regionu uvezivati i sarađivati da kriminalci ne bi otišli ispred nas jer ako oni zavladaju ovim prostorima onda smo svi jadni i sve ovo što radimo biće uzaludno," ocjenjuje on.
Na pitanje da li postoji politička volja u regionu za to, Barašanin odgovara:
"Što se tiče BiH, ovo je sada izborni mjesec, izborna godina i o tome sada govoriti je izuzetno teško, jer ja nijesam političar i ne bih želio nikome da dajem određene poene. Međutim, međunarodna zajednica, međunarodne organizacije moraju da izlobiraju određena rješenja jer mi moramo biti svjesni, jer ako nešto ostaje nekažnjeno to će se ponavljati u budućnosti i onda teško našim potomcima."
Darko Klijer iz državnog odvjetništva Hrvatske kaže da je saradnja sa Crnom Gorom na suzbijanju organizovanog kriminala veoma dobra, a kao primjer uspješne međudržavne saradnje navodi još 2006. potpisan Sporazum o progonu počinitelja ratnih zločina.
"Taj sporazum nije ostao samo jedna deklaracija dobrih namjera nego je doista došlo do jedne intezivne realizacije njegovog sadržaja", kaže Klijer.
Sporazumi već daju rezultate
I nedavno potpisani Sporazum između Srbije i Hrvatske o izručenju optuženih za organizovani kriminal i korupciju već je dao prve rezultate, podsjeća vrhovna tužiteljka Kasacionog suda Srbije Nata Mesarović, koja uskoro očekuje i potpisivanje takvog sporazuma i sa Crnom Gorom.
"Platforme za razgovore su spremne i očekujem vrlo brzo da se taj postupak završi i mislim da će biti u korist obje države. Mi smo takav sporazum zaključili pre dva meseca sa Republikom Hrvatskom i već ima rezlutata u tom pogledu jer su nam izručili Kalinića, jednog od osuđenih za ubistvo premijera Zorana Đinđića", rekla je Mesarović.
Miraš Radović, ministar pravde Crne Gore
Početni stavovi Crne Gore i Hrvatske u pregovorima o Sporazumu za izručenje optuženih za organizovani kriminal i korupciju su identični, dok je predlog Srbije na "prvi pogled neprihvatljiv za zvaničnu Podgoricu", ocijenio je ministar pravde Miraš Radović.
"Svjedoci smo da je Srbija ponudila jedno šire rješenje, odnosno mogućnost izručenja i kada se radi o krivičnim djelima za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine," kaže Radović.
Iako je ovakav prijedlog Srbije ocijenjen kao neprihvatljiv, Radović dopušta mogućnost mogućnost dogovora, tokom usaglašavanja.
"Na prvi pogled to je rješenje u značajnom dijelu neprihvatljivo zbog toga što značajan broj krivičnih djela za koja se može izreći kazna od tri godine pripadaju tzv. bagatelnom kriminalitetu i za ta krivična djela, u najvećem broju slučajeva ne izriče se kazna zatvora već uslovna osuda ili novčana kazna. No, sve će to biti stvar pregovora," izjavio je Radović.
Ministar Radović najavljuje da će Crna Gora u pregovorima sa Hrvatskom i Srbijom insistirati na identičnim rješenjima.
"Jer smatramo da borba protiv organizovanog kriminala traži ista ili slična rješenja i sadejstvo između organa različitih država," navodi on.
Radović je najavio da će Vlada Crne Gore u četvrtak razmatrati platformu za pregovore sa Srbijom i Hrvatskom o sporazumima o međusobnom izručenju.
Na regionalnoj konferenciji predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca učestvuje i vrhovni državni tužilac Slovenije Silvijo Šinkovec koji kaže da je najviše da sporazumi budu primjenjivani.
"Najbitnije je da ljudi zaista sarađuju. Dok razgovaram sa mlađim kolegama često im govorim da nema tako slabog zakona da ga dobri pravnici ne bi mogli dobro upotrijebiti, a na području suzbijanja kriminaliteta to je naročito važno," zaključuje Šinkovec.
Potpisivanju međudržavnih ugovora o međusobnom izručenju optuženih za organizovani kriminal i korupciju prethodi komplikovana procedura, koja u državama regiona uključuje i izmjenu Ustava.
Za sve to je primarno važna politička volja, koju bi trebalo da izlobira međunarodna zajednica, ocjenjuje za RSE Milorad Barašanin iz tužilaštva Bosne i Hercegovine.
"Mi moramo biti svjesni kada se udružuju kriminalci, moramo se i mi tužioci u regionu uvezivati i sarađivati da kriminalci ne bi otišli ispred nas jer ako oni zavladaju ovim prostorima onda smo svi jadni i sve ovo što radimo biće uzaludno," ocjenjuje on.
Na pitanje da li postoji politička volja u regionu za to, Barašanin odgovara:
"Što se tiče BiH, ovo je sada izborni mjesec, izborna godina i o tome sada govoriti je izuzetno teško, jer ja nijesam političar i ne bih želio nikome da dajem određene poene. Međutim, međunarodna zajednica, međunarodne organizacije moraju da izlobiraju određena rješenja jer mi moramo biti svjesni, jer ako nešto ostaje nekažnjeno to će se ponavljati u budućnosti i onda teško našim potomcima."
Darko Klijer iz državnog odvjetništva Hrvatske kaže da je saradnja sa Crnom Gorom na suzbijanju organizovanog kriminala veoma dobra, a kao primjer uspješne međudržavne saradnje navodi još 2006. potpisan Sporazum o progonu počinitelja ratnih zločina.
"Taj sporazum nije ostao samo jedna deklaracija dobrih namjera nego je doista došlo do jedne intezivne realizacije njegovog sadržaja", kaže Klijer.
Sporazumi već daju rezultate
I nedavno potpisani Sporazum između Srbije i Hrvatske o izručenju optuženih za organizovani kriminal i korupciju već je dao prve rezultate, podsjeća vrhovna tužiteljka Kasacionog suda Srbije Nata Mesarović, koja uskoro očekuje i potpisivanje takvog sporazuma i sa Crnom Gorom.
"Platforme za razgovore su spremne i očekujem vrlo brzo da se taj postupak završi i mislim da će biti u korist obje države. Mi smo takav sporazum zaključili pre dva meseca sa Republikom Hrvatskom i već ima rezlutata u tom pogledu jer su nam izručili Kalinića, jednog od osuđenih za ubistvo premijera Zorana Đinđića", rekla je Mesarović.
Početni stavovi Crne Gore i Hrvatske u pregovorima o Sporazumu za izručenje optuženih za organizovani kriminal i korupciju su identični, dok je predlog Srbije na "prvi pogled neprihvatljiv za zvaničnu Podgoricu", ocijenio je ministar pravde Miraš Radović.
"Svjedoci smo da je Srbija ponudila jedno šire rješenje, odnosno mogućnost izručenja i kada se radi o krivičnim djelima za koja se može izreći kazna zatvora od tri godine," kaže Radović.
Iako je ovakav prijedlog Srbije ocijenjen kao neprihvatljiv, Radović dopušta mogućnost mogućnost dogovora, tokom usaglašavanja.
"Na prvi pogled to je rješenje u značajnom dijelu neprihvatljivo zbog toga što značajan broj krivičnih djela za koja se može izreći kazna od tri godine pripadaju tzv. bagatelnom kriminalitetu i za ta krivična djela, u najvećem broju slučajeva ne izriče se kazna zatvora već uslovna osuda ili novčana kazna. No, sve će to biti stvar pregovora," izjavio je Radović.
Ministar Radović najavljuje da će Crna Gora u pregovorima sa Hrvatskom i Srbijom insistirati na identičnim rješenjima.
"Jer smatramo da borba protiv organizovanog kriminala traži ista ili slična rješenja i sadejstvo između organa različitih država," navodi on.
Radović je najavio da će Vlada Crne Gore u četvrtak razmatrati platformu za pregovore sa Srbijom i Hrvatskom o sporazumima o međusobnom izručenju.
Na regionalnoj konferenciji predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca učestvuje i vrhovni državni tužilac Slovenije Silvijo Šinkovec koji kaže da je najviše da sporazumi budu primjenjivani.
"Najbitnije je da ljudi zaista sarađuju. Dok razgovaram sa mlađim kolegama često im govorim da nema tako slabog zakona da ga dobri pravnici ne bi mogli dobro upotrijebiti, a na području suzbijanja kriminaliteta to je naročito važno," zaključuje Šinkovec.
