Dan nakon što su premijer Igor Lukšić i lideri opozicije postigli načelan politički dogovor za rješavanje problema uvođenja nastave na srpskom jeziku u škole i dobijanju državljanstva za dio stanovništva, malo je kome jasno kako će sve to biti sprovedeno u praksi.
Postoje različita tumačenja postignutog dogovora i određeni nivo konfuzije oko implementacije dogovorenog, a dio političkih subjekata će tražiti dodatna pojašnjenja.
Ključno pitanje je kako će se sprovesti u praksi politički dogovor premijera i lidera opozicije o uvođenju srpskog jezika u školske programe. U javnosti su se pojavile različite interpretacije tog dogovora, prema kojima bi sa jedne strane crnogorski jezik bio obavezan za sve učenike, a srpski jezik fakultativan ili će i srpski i crnogorski jezik biti obavezni predmeti u školama.
I jedan od pregovarača lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je zatečen različitim tumačenjima postignutog političkog dogovora. Najavljujući sjednicu glavnog odbora svoje stranke na kojoj će se raspravljati o tom dogovoru, Mandić kaže da će još jednom tražiti pojašnjenje Vlade o tumačenju tog dogovora. Mandić podsjeća da je zahtjev opozicije bio potpuna ravnopravnost crnogorskog i srpskog jezika u nastavnom programu.
"Želimo da u obrazovnom procesu taj jezik bude ravnopravan sa crnogorskim. Vidim da sada postoje različita tumačenja onoga što je zapisano u tom sporazumu. Sa sjednice Glavnog odbora stranke tražićemo od Vlade Crne Gore da vidimo da li mi na isti način tumačimo tačku 4 predloga sporazuma o kojem bi trebalo da se izjasne stranački organi opozicionih stranaka. U tački 4 predviđeno je obavezno učenje i srpskog i crnogorskog jezika za sve građane Crne Gore. Sada primjećujem u medijima da se to različito tumači i mislim da će nam tu biti potrebno još jedno pojašnjenje", kaže Mandić.
Radulović: Više kompromisa, manje pogrešnih tumačenja
Podsjetimo, učesnici dijaloga o spornim pitanjima su se saglasili, što je navedeno u tački tri, da će se nastava izvoditi na crnogorskom jeziku koji je u Ustavu označen kao službeni jezik, ali i na srpskom jeziku koji je u službenoj upotrebi. Zatim u tački četiri se kaže „da će nadležno ministarstvo predvidjeti izvođenje nastave na srpskom jeziku ijekavskog izgovora kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpskog jezika pored crnogorskog“.
Andrija Mandić i Branko Radulović, 15. avgust 2011.
Andrija Mandić, pozivajući se upravo na tačku četiri odbacuje mogućnost da srpski jezik bude dio fakultativne nastave, već obavezan predmet.
"Fakultativno učenje je bilo ono što je bilo omogućeno i ranijim zakonom koji je od strane crnogorske opozicije i najvećeg broja građana Crne Gore proglašen kao diskriminatorski. Dakle, svi ljudi u Crnoj Gori znali su prije popisa da postoji jedan driskriminatorski zakon koji najbrojnijoj jezičkoj zajednici preporučuje da svoj jezik uči fakultativno", kaže Mandić.
Odgovor na pitanje kako će ovaj dogovor biti sproveden u praksu izmjenom Zakona o obrazovanju, nismo mogli da dobijemo u Ministarstvu prosvjete. Kako nam je rečeno ministarstvo se neće oglašavati dok ne sprovede izmjene zakona.
Očekivanja Socijalističke narodne partije koja je takođe učestvovala u dogovoru, a čiji se lider Srđan Milić jedini nije obratio medijima, znaćemo tek nakon sjednice Glavnog odbora.
Na različita tumačenja političkog dogovora i određene konfuzije u vezi sa sprovođenjem tog dogovora, reagovao je za RSE Branko Radulović iz Pokreta za promjene koji kaže da je crnogorski jezik priznat, srpski jezik vraćen u crnogorsko tkivo, da oba jezika pripadaju istoj lingvističkoj osnovi i da se djeca neće dijeliti.
"Ministarstvo obrazovanja i sporta treba da nađe jednu takvu mjeru primjene u kojoj će sve biti racionalno. Šta to znači? Da će svi predmeti, osim onog koga možemo zvati maternji, onog što ga možemo nazvati srpsko crnogorski ili crnogorsko srpski jezik, da će učiti zajedno iz istih knjiga, da će im predavati profesori koji će svoj jezik nazivati crnogorski ili srpski. Učenici će učiti zajedničku književnost, a jezik će i jedni i drugi naučiti i ono u čemu se razlikuju crnogorski i srpski jezik. Da je više kompromisa, a manje pogrešnih tumačenja Crna Gora će biti mnogo srećnija nego ukoliko tumačimo nešto iskrivljeno, na ovaj ili onaj način", ocjenjuje Radulović.
Postoje različita tumačenja postignutog dogovora i određeni nivo konfuzije oko implementacije dogovorenog, a dio političkih subjekata će tražiti dodatna pojašnjenja.
Ključno pitanje je kako će se sprovesti u praksi politički dogovor premijera i lidera opozicije o uvođenju srpskog jezika u školske programe. U javnosti su se pojavile različite interpretacije tog dogovora, prema kojima bi sa jedne strane crnogorski jezik bio obavezan za sve učenike, a srpski jezik fakultativan ili će i srpski i crnogorski jezik biti obavezni predmeti u školama.
I jedan od pregovarača lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je zatečen različitim tumačenjima postignutog političkog dogovora. Najavljujući sjednicu glavnog odbora svoje stranke na kojoj će se raspravljati o tom dogovoru, Mandić kaže da će još jednom tražiti pojašnjenje Vlade o tumačenju tog dogovora. Mandić podsjeća da je zahtjev opozicije bio potpuna ravnopravnost crnogorskog i srpskog jezika u nastavnom programu.
"Želimo da u obrazovnom procesu taj jezik bude ravnopravan sa crnogorskim. Vidim da sada postoje različita tumačenja onoga što je zapisano u tom sporazumu. Sa sjednice Glavnog odbora stranke tražićemo od Vlade Crne Gore da vidimo da li mi na isti način tumačimo tačku 4 predloga sporazuma o kojem bi trebalo da se izjasne stranački organi opozicionih stranaka. U tački 4 predviđeno je obavezno učenje i srpskog i crnogorskog jezika za sve građane Crne Gore. Sada primjećujem u medijima da se to različito tumači i mislim da će nam tu biti potrebno još jedno pojašnjenje", kaže Mandić.
Radulović: Više kompromisa, manje pogrešnih tumačenja
Podsjetimo, učesnici dijaloga o spornim pitanjima su se saglasili, što je navedeno u tački tri, da će se nastava izvoditi na crnogorskom jeziku koji je u Ustavu označen kao službeni jezik, ali i na srpskom jeziku koji je u službenoj upotrebi. Zatim u tački četiri se kaže „da će nadležno ministarstvo predvidjeti izvođenje nastave na srpskom jeziku ijekavskog izgovora kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpskog jezika pored crnogorskog“.
Andrija Mandić, pozivajući se upravo na tačku četiri odbacuje mogućnost da srpski jezik bude dio fakultativne nastave, već obavezan predmet.
"Fakultativno učenje je bilo ono što je bilo omogućeno i ranijim zakonom koji je od strane crnogorske opozicije i najvećeg broja građana Crne Gore proglašen kao diskriminatorski. Dakle, svi ljudi u Crnoj Gori znali su prije popisa da postoji jedan driskriminatorski zakon koji najbrojnijoj jezičkoj zajednici preporučuje da svoj jezik uči fakultativno", kaže Mandić.
Odgovor na pitanje kako će ovaj dogovor biti sproveden u praksu izmjenom Zakona o obrazovanju, nismo mogli da dobijemo u Ministarstvu prosvjete. Kako nam je rečeno ministarstvo se neće oglašavati dok ne sprovede izmjene zakona.
Očekivanja Socijalističke narodne partije koja je takođe učestvovala u dogovoru, a čiji se lider Srđan Milić jedini nije obratio medijima, znaćemo tek nakon sjednice Glavnog odbora.
Na različita tumačenja političkog dogovora i određene konfuzije u vezi sa sprovođenjem tog dogovora, reagovao je za RSE Branko Radulović iz Pokreta za promjene koji kaže da je crnogorski jezik priznat, srpski jezik vraćen u crnogorsko tkivo, da oba jezika pripadaju istoj lingvističkoj osnovi i da se djeca neće dijeliti.
"Ministarstvo obrazovanja i sporta treba da nađe jednu takvu mjeru primjene u kojoj će sve biti racionalno. Šta to znači? Da će svi predmeti, osim onog koga možemo zvati maternji, onog što ga možemo nazvati srpsko crnogorski ili crnogorsko srpski jezik, da će učiti zajedno iz istih knjiga, da će im predavati profesori koji će svoj jezik nazivati crnogorski ili srpski. Učenici će učiti zajedničku književnost, a jezik će i jedni i drugi naučiti i ono u čemu se razlikuju crnogorski i srpski jezik. Da je više kompromisa, a manje pogrešnih tumačenja Crna Gora će biti mnogo srećnija nego ukoliko tumačimo nešto iskrivljeno, na ovaj ili onaj način", ocjenjuje Radulović.
