Zašto se hoteli bore za osoblje?

Hoteli i restorani širom Evrope se bore da popune radna mjesta, u pitanju je na hiljade oglasa za posao. Konobari, kuhari, sobarice i drugo osoblje napustili su sektor nakon što su poslani kućama tokom pandemijskih zatvaranja. Neki od njih su našli drugi posao sa kraćim i boljim radnim vremenom i napustili industriju. Zašto?

Vrhunski evropski lanac hotela zapošljava radnike bez iskustva ili čak bez rezimea dok menadžment priznaje da je osoblje godinama bilo potplaćeno što je došlo na naplatu u trenutku kada raste potražnja za putovanjima nakon zatvaranja u pandemiji.

Na hiljade radnika napustile su uslužnu industriju kada su se međunarodna putovanja zatvorila zbog pandemije. Mnogi od tih radnika odlučili su da se ne vrate jer su našli bolje plaćene poslove drugdje što je hotelijere suočilo sa ogromnim nedostatkom ljudi.

Samo što se hotelijerstvo počelo oporavljati na početku 2022. od posljedica pandemijskih zatvaranja, desila se druga kriza – ruska invazija na Ukrajinu. Uslijedile su restrikcije letova, inflacija, porast kamata, povećanje cijena hrane i problemi sa lancima snabdijevanja. Pridodajući tome štrajkove radnika u avioindustriji i na aerodromima hotelska industrija i ugostiteljstvo jedva da drže konce u rukama.

Hoteli, naravno, žele da prikažu ružičastu sliku pred gostima, ali jedna velika hotelska grupa otvoreno je progovorila o problem koji ih muči.

Bez iskustva, bez biografije, zaposleni ste

Najveći evropski ugostiteljski lanac Accor izvodi probne regrutacije ljudi koji nikada prije nisu radili u ovoj industriji, kako je rekao izvršni direktor Sebastien Bazin za Reuters u junu na Ekonomskom forumu u Kataru.

Accor, koji upravlja brendovima hotela kao što je Mercure, Ibis i Fairmont u više od 110 zemalja ima potrebu za 35.000 radnika globalno, rekao je Bazin.

"Pokušali smo u Lyonu i Bordeauxu prije deset dana, a ovog vikenda imamo ljude na razgovoru bez rezimea, prethodnog radnog iskustva i zapošljavaju se u roku od 24 sata", rekao je Bazin.

Kratkoročno, Accor popunjava radna mjesta u Francuskoj mladim ljudima i migrantima, a istovremeno ograničava usluge.

"To su studenti, ljudi koji dolaze iz sjeverne Afrike", rekao je Bazin. "Restorani se zatvaraju za ručak ili se radi samo pet dana u sedmici. Nema drugog rješenja."

Novozaposleni imaju šest sati obuke a dalje uče radeći.

Gdje je otišlo osoblje?

Tokom najgoreg perioda pandemije, mnoge vlade su davale subvencije za hotelske kompanije kako bi mogle da nastave sa plaćanjem osoblja dok su prisiljeni da svoje hotele drže zatvorene.

Nekim ljudima je to dalo priliku da porazmisle da li je ugostiteljstvo dobra industrija sa uslovima rada koje nudi. Kada je prestala pomoć vlada, mnogi zaposleni u industriji ugostiteljstva oprostili su se od dugih radnih sati i našli poslove koji su im omogućili rad od kuće. Ali, za većinu radnih mjesta u hotelu to nikako nije moguće, kuhar mora da bude u kuhinji a sobarica u sobama.

Kada je od osoblja treženo da se vrate na posao, mnogi od njih su se već vratili u svoje zemlje porijekla, piše Euronews.

Jedan direktor kompanije na Malti kaže kako je teško naći ljude da se vrate u industriju jer se industrija oslanja i na migrantski rad.

Ovdje pitanje postaje političko. Političke odluke su bile te koje su zatvorile turističku industriju tokom pandemije, a sada će političke odluke biti te koje određuju mogu li hoteli zapošljavati ljude iz inostranstva.

Ako politike useljavanja i viza ne podržavaju strane radnike, hoteli će se morati osloniti na domaću radnu snagu, koja možda nije tako entuzijastična.

Poslodavci nude povlastice

Manjak osoblja naročito se osjeti u Španiji i Portugalu, gdje je turizam prije pandemije zauzimao 13, odnosno 15 posto ekonomije.

Tamo hotelijeri nude veće plate, besplatan smještaj i povlastice kao što su bonusi i zdravstveno osiguranje.

"Mnogi zaposleni su odlučili da se prebace u druge sektore, tako da započinjemo industriju od nule i moramo da se borimo za talente", rekao je novinarima u Madridu, Gabriel Escarrer, izvršni direktor španskog hotela Melia.

Kako bi privukla osoblje, njegova kompanija daje smještaj, ponekad i u hotelskim sobama, zbog nedostatka stanova za iznajmljivanje pored njihovog kompleksa za odmor.

Manji hoteli takođe se suočavaju sa sličnim problemima sa osobljem.

Direktor operacija hotela Mundial, jednog od hotela ikona Lisabona je rekao da trenutno pokušava za zaposli 59 radnika. Bez dovoljno osoblja, on strahuje da će neki hoteli smanjiti broj gostiju kao i obim usluga koje mogu da ponude.

"Ako ne možemo da zaposlimo, moraćemo da smanjimo usluge", rekao je on za Reuters. "Ovo je velika šteta i dramatično stanje za industriju koja nije imala prihode u protekle dvije godine."

I dalje male plate

Širom Španije i Portugala, dvije evropske top turističke destinacije, po barovima, restoranima i hotelima svuda je ista priča – potražnja za kojom su sanjali ali po previsokoj cijeni.

Vlasnik bara u Madridu, 52- godišnji Jose Carlos Saco, može da ga otvori samo tokom vikenda kada studenti kojima treba dodatna zarada nemaju predavanja i imaju vremena da rade.

"Tokom sedmice ne možemo da držimo bar otvorenim jer nemamo radnika, oni studiraju", kaže i pokazuje na radnike studente koje zapošljava dok subotom postavljaju stolove.

U živom madridskom kvartu La Latina, vlasnica taverne Mariveni Rodriguez, zaposlila je migrante za ljetnju sezonu.

"Dali smo priliku migrantima koji su došli sa željom da rade pošto nemaju podršku porodice ili neke institucije", rekla je ona.

Ugostiteljskoj industriji Španije nedostaje 200.000 radnika dok hotelima u Portugalu treba najmanje 15.000 više ljudi kako bi zadovoljili svoje potrebe, prema navodima nacionalnog udruženja ugostitelja.

"Rješenje bi svakako bilo da se plati više", rekao je Jose Luis Yzuel iz ugostiteljskog sektora udruženja.

Pokušavaju privući radnike koji su otišli da se vrate. U Španiji, barovi i restorani povećavaju plate radnicima za 60 posto u poređenju sa zaradama u prvom kvartalu prošle godine, prema zvaničnim podacima. Ali turistička industrija je još uvijek na začelju po visinama prihoda svojih radnika. Prosječne plate iznose oko 1.150 eura mjesečno.

U susjednom Portugalu, očekuje se da će plate ugostiteljskih radnika porasti za sedam posto tokom godine, prema istraživanju centralne banke i nacionalnog instituta za statistiku, ali prosječna plata u ovom sektoru je 881 euro mjesečno, što je iznad prosječne plate od 705 eura.

Bazin je rekao da dok su hotelski kapaciteti popunjeni samo na 60 do 70 posto, mogu da se nose sa nedostatkom osoblja, ali prelomni period će biti maksimalna popunjenost.

"Problem koji ja imam je između početka jula i kraja avgusta kada je popunjenost 100 posto, mogu li da opslužim sve te ljude?", pita se.

U prošlosti, industrija nije dovoljno plaćala niti se fokusirala na razvoj osoblja, rekao je Bazin.

"Djelimično, jer smo bili slijepi, nismo obraćali pažnju na ljude i vjerovatno predugo vremena nismo dovoljno plaćali", kaže i dodaje "vrijeme je da se probudimo".