Nakon niza negativnih reakcija predstavnika bošnjačkog i muslimanskog naroda u Crnoj Gori na ideju Džemaila Suljevića i muftije Muarema Zukorlića o formiranju regije Sandžak, koja bi osim dijela Srbije obuhvatila i crnogorske gradove Plav i Rožaje, podrška takvom projektu stigla je od predsjednika Bošnjačke alternative u Crnoj Gori Asima Đečevića.
On smatra da je položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori ugrožen i da bi pitanje njihovog statusa pravdeno bilo riješeno regionalizacijom.
Ðečević, predsjednik vanparlamentarne crnogorske partije, ocijenio je u intervjuu listu Vijesti kako će pitanje Sandžaka biti aktuelno sve dok se, kako je rekao, pravedno ne riješi status Bošnjaka koji su po njemu fizičko-egzistencijalno i socijalno-ekonomski ugroženi u Crnoj Gori.
Bošnjaci su, prema njegovim riječima, sa pravom glasali za nezavisnu Crnu Goru, ali nijesu zaboravili sva zla koje su vlasti u Podgorici prema njima počinili početkom 90-ih.
Đečević je optužio političke predstavnike Bošnjačkog i muslimanskog naroda kako za račun Đukanovićeve vlasti i sopstvenih privililegija vode poltronsku politiku umjesto zastupanja interesa svog naroda i poštovanja njegove posebnosti.
To su neutemeljeni i nekorektni stavovi kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Bošnjačke stranke i ministar u Vladi Rafet Husović.
"Bošnjačka stranka ima jasan stav u vezi sa autonomijom Sandžaka. Mi Sandžak vidimo kao prekograničnu regiju. Pojedinačni stavovi koji se ovih dana čuju kod nas u štampi govore da je to pitanje više aktuelno ovdje kod nas u Crnoj Gori nego i u Srbiji. Vidite da zvanični predstavnici politike u Srbiji imaju otprilike iste tavove kao i predstavnici Bošnjačke stranke u Crnoj Gori," kaže Hisović.
Na pitanje da li time misli da je to više izmišljeno nego realno pitanjem, Hisović odgovara:
"Ne mogu da kažem da je izmišljeno ali rekli smo ovih dana u štampi da u Sandžaku žive i drugi narodi kao što su Srbi, Crnogorci, Albanci i ovo nije pitanje samo Bošnjaka u ovom dijelu Sandžaka. Čini mi se da dešavanja iz tog drugog dijela Sandžaka nekako pokušavaju da se ovih dana prebace i u Crnu Goru."
Davno ispričana priča
Sa druge strane predsjednik demokratske zajednice Bošnjaka i Muslimana u Crnoj Gori Rifat Vesković ističe kako je bošnjačko pitanje u Crnoj Gori i dalje otvoreno i kako njihov status nije bolji nego što je bio u zajedničkoj državi.
"U Crnoj Gori ne postoji volja aktuelne vlasti da se riješi bošnjačko pitanje, a odgađanje i nerješavanje ovog pitanja zaista može da da za pravo ovim, nekim ljudima koji pokušavaju da riješe ovaj problem na neki, možda način koji možda nije prihvatljiv i možda je i teži. Ja sam za to da se o tom pitanju kroz dijalog dogovaraju predstavnici vlasti i Bošnjaka. Da li će to biti regionalizacija iili dvodomi parlament ili neka pregogranična regija, ima dosta mogućnosti," smatra Vesković.
U prvim reakcijama predstavnici bošnjacko-muslimanskog naroda u Crnoj Gori ideju o konstitusanju autonomne pokrajine Sandžak ocijenili su kao prevaziđenu.
To je zakašnjela i neutemeljena ideja koju Bošnjaci u Crnoj Gori ne podržavaju, bio je kategorican predsjednik Bošnjačkog savjeta, Šerbo Rastoder.
On smatra da je ta inicijativa radikalan politički odgovor na grubo miješanje države Srbije u način izbora nacionalnog vijeća tamošnjih Bošnjaka.
Visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić izjavio je kako je projekat teritorijalne autonomije Sandžaka za Bošnjake i Muslimane davno ispričana priča pošto su se na referendumu umjesto za tu alternativu opredijelili za građansku i demokratsku Crnu Goru kao svoju domovinu.
Ipak da li ideja o autonomiji Sandžaka treba da van sfere politikanstva dobije adekvatan odgovor na nivou države koji neće podgrijavati radikalne stavove, pa makar bili i pojedinačni, pitali smo ministra Husovića.
"Vidite i sami ovih dana da se priča, jednostavno da države Srbija i Crna Gora treba da riješe to pitanje. Smatram da te granice treba učiniti transparentnim, da jednostavno protok ljudi i kapitala i robe treba da je transparentniji i u tom pravcu treba raditi, raditi mnogo više," kaže Husović.
******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Iz Sandžaka stižu upozoravajuće poruke
On smatra da je položaj bošnjačkog naroda u Crnoj Gori ugrožen i da bi pitanje njihovog statusa pravdeno bilo riješeno regionalizacijom.
Ðečević, predsjednik vanparlamentarne crnogorske partije, ocijenio je u intervjuu listu Vijesti kako će pitanje Sandžaka biti aktuelno sve dok se, kako je rekao, pravedno ne riješi status Bošnjaka koji su po njemu fizičko-egzistencijalno i socijalno-ekonomski ugroženi u Crnoj Gori.
Bošnjaci su, prema njegovim riječima, sa pravom glasali za nezavisnu Crnu Goru, ali nijesu zaboravili sva zla koje su vlasti u Podgorici prema njima počinili početkom 90-ih.
Đečević je optužio političke predstavnike Bošnjačkog i muslimanskog naroda kako za račun Đukanovićeve vlasti i sopstvenih privililegija vode poltronsku politiku umjesto zastupanja interesa svog naroda i poštovanja njegove posebnosti.
Pojedinačni stavovi koji se ovih dana čuju kod nas u štampi govore da je to pitanje više aktuelno ovdje kod nas u Crnoj Gori nego i u Srbiji, smatra Rafet Husović.
To su neutemeljeni i nekorektni stavovi kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik Bošnjačke stranke i ministar u Vladi Rafet Husović.
"Bošnjačka stranka ima jasan stav u vezi sa autonomijom Sandžaka. Mi Sandžak vidimo kao prekograničnu regiju. Pojedinačni stavovi koji se ovih dana čuju kod nas u štampi govore da je to pitanje više aktuelno ovdje kod nas u Crnoj Gori nego i u Srbiji. Vidite da zvanični predstavnici politike u Srbiji imaju otprilike iste tavove kao i predstavnici Bošnjačke stranke u Crnoj Gori," kaže Hisović.
Na pitanje da li time misli da je to više izmišljeno nego realno pitanjem, Hisović odgovara:
"Ne mogu da kažem da je izmišljeno ali rekli smo ovih dana u štampi da u Sandžaku žive i drugi narodi kao što su Srbi, Crnogorci, Albanci i ovo nije pitanje samo Bošnjaka u ovom dijelu Sandžaka. Čini mi se da dešavanja iz tog drugog dijela Sandžaka nekako pokušavaju da se ovih dana prebace i u Crnu Goru."
Davno ispričana priča
Sa druge strane predsjednik demokratske zajednice Bošnjaka i Muslimana u Crnoj Gori Rifat Vesković ističe kako je bošnjačko pitanje u Crnoj Gori i dalje otvoreno i kako njihov status nije bolji nego što je bio u zajedničkoj državi.
Ja sam za to da se o tom pitanju kroz dijalog dogovaraju predstavnici vlasti i Bošnjaka, stav je Rifata Veskovića.
"U Crnoj Gori ne postoji volja aktuelne vlasti da se riješi bošnjačko pitanje, a odgađanje i nerješavanje ovog pitanja zaista može da da za pravo ovim, nekim ljudima koji pokušavaju da riješe ovaj problem na neki, možda način koji možda nije prihvatljiv i možda je i teži. Ja sam za to da se o tom pitanju kroz dijalog dogovaraju predstavnici vlasti i Bošnjaka. Da li će to biti regionalizacija iili dvodomi parlament ili neka pregogranična regija, ima dosta mogućnosti," smatra Vesković.
U prvim reakcijama predstavnici bošnjacko-muslimanskog naroda u Crnoj Gori ideju o konstitusanju autonomne pokrajine Sandžak ocijenili su kao prevaziđenu.
To je zakašnjela i neutemeljena ideja koju Bošnjaci u Crnoj Gori ne podržavaju, bio je kategorican predsjednik Bošnjačkog savjeta, Šerbo Rastoder.
On smatra da je ta inicijativa radikalan politički odgovor na grubo miješanje države Srbije u način izbora nacionalnog vijeća tamošnjih Bošnjaka.
Visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžić izjavio je kako je projekat teritorijalne autonomije Sandžaka za Bošnjake i Muslimane davno ispričana priča pošto su se na referendumu umjesto za tu alternativu opredijelili za građansku i demokratsku Crnu Goru kao svoju domovinu.
Ipak da li ideja o autonomiji Sandžaka treba da van sfere politikanstva dobije adekvatan odgovor na nivou države koji neće podgrijavati radikalne stavove, pa makar bili i pojedinačni, pitali smo ministra Husovića.
"Vidite i sami ovih dana da se priča, jednostavno da države Srbija i Crna Gora treba da riješe to pitanje. Smatram da te granice treba učiniti transparentnim, da jednostavno protok ljudi i kapitala i robe treba da je transparentniji i u tom pravcu treba raditi, raditi mnogo više," kaže Husović.
******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Iz Sandžaka stižu upozoravajuće poruke
