Michael Murphy Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) preuzeo je odgovornost Matthewa Palmera, specijalnog predstavnika SAD-a u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona u BiH.
Marphy je to potvrdio u četvrtak, 17. marta u Sarajevu, odgovarajući na novinarska pitanja. Dodao je da se radi o zvaničnoj odluci Washingtona, te da je to uobičajena diplomatska stvar.
“To se dešava svakih nekoliko godina nekada i malo duže, a ja sam preuzeo odgovornost i ja ću biti sastavni dio ovog tima zajedno sa predstavnicima Evropske unije i gospođom Angelinom Eichhorst u nadi da ćemo u narednih nekoliko dana uspješno završiti ove pregovore”, poručio je Murphy.
Murphy je zamijenio Palmera pred početak nove runde razgovora o Izbornom zakonu BiH.
Osim SAD, u pregovorima će učestvovati u narednim danima i predstavnici Evropske unije (EU), te Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS). Cilj je motivisati političke lidere u BiH na dogovor oko izmjena Ustava i izbornog zakona što bi otvorilo put ka nastavku evropskih integracija.
Posljednja runda pregovora na kojoj je Palmer kao izaslanik SAD učestvovao sa Angelinom Eichhorst, generalnom direktoricom Evropske službe za vanjske poslove završena je bez dogovora u Neumu, krajnjem jugu BiH početkom februara.
Murphy je rekao u četvrtak da se nada da će dogovor biti brzo postignut te da neće biti potrebe za imenovanjem novog posrednika SAD za pregovore o Izbornom zakonu.
Istakao je da dogovor o izmjenama Izbornog zakona ne znači dogovor po svaku cijenu.
"To je dogovor sa elementima sa kojima ste već upoznati, uključujuči dio koji se odnosi na integritet izbornog procesa. Mi smo spremni raditi", rekao je američki ambasador.
U Sarajevu se, u četvrtak novinarima obratila i Angelina Eichhorst koja je istakla da ‘paket’ o kojem se pregovara, mora u cjelosti biti prihvaćen od Venecijanske komisije.
“Sa nama će u narednim danima biti prisutni predstavnici Komisije. Postizanje saglasnosti o Izbornom zakonu biće značajno, ponavljam značajno za približavanje BiH statusu kandidata za EU. Zato je ovo istorijska prilika koja se ne treba propustiti”, rekla je Eichhorst.
Podsjetila je da je visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Josep Borrell u srijedu, 16. marta, pozvao sve bh. političke lidere da mir i bezbjednost stave na prvo mjesto i da se hitno dogovore o Ustavu i Izbornom zakonu.
Eichhorst je naglasila i da je zbog rata u Ukrajini sada više nego ikada važno da budemo ujedinjeni i da branimo vrijednosti poput teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Šta je suština izmjena Izbornog zakona BiH?
Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH" kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'' te isto tako za bošnjačkog te srpskog člana Predsjedništva BiH.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Skupština građana BiH predlaže izbor četiri člana Predsjedništva BiH
Eichhorst i Murphy izjave su dali nakon prezentacije preporuka Skupštine građana BiH za ustavnu i izbornu reformu u Parlamentu BiH.
Prva Skupština građana BiH, savjetodavno je tijelo sačinjeno od 57 građana koji predstavljaju demografske grupe u zemlji.
Na zasijedanju 27. februara, usvojili su 17 preporuka za otklanjanje diskriminacije u političkom i izbornom sistemu BiH.
Među preporukama je da se umjesto dosadašnja tri, biraju četiri člana Predsjedništva BiH, koji bi imali protokolarnu ulogu. Takođe preporučuju ukidanje i Doma naroda BiH, Vijeća naroda RS i Doma naroda Federacije BiH.
Rad Skupštine građana je podržala Evropska unija, uz podršku Ambasade SAD i Misije OSCE-a u BiH.
