Prebacivanje loptice između skupštine i vlade: Ko je kriv za KAP

Nakon najave ruske En plus grupe da će tužiti Crnu Goru za milijardu eura koja je u sjenku bacila samu činjenicu da je podgorički Kombinat aluminijuma, kojim je kompanija ruskog oligarha Olega Deripaske donedavno upravljala, pod stečajem i na korak od zatvaranja, u domaćoj javnosti se razvila javna polemika u kojoj se odgovornost prebacuje sa Vlade na Skupštinu i obrnuto.

Ko je zaista odgovoran i - da li dilema uopšte postoji, ako se zna da je Vlada moguća samo zahvaljujući skupštinskoj većini koju čine članice vladajuće koalicije - Demokratska partija socijalista premijera Mila Đukanovića i Socijaldemokratska partija predsjednika parlamenta, Ranka Krivokapića?

U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista smatraju da, u slučaju da arbitražni sud presudi u korist ruskog investitora, pošto svojevremeno nije prihvatila Vladine predloge, krivica za destabilizaciju finansijske stabilnosti države pripada Skupštini. Da je svojevremeno prihvaćen Vladin prijedlog po kojem bi država ponovo postala većinski vlasnik Kombinata stabilnost javnih finansija ne bi bila ugrožena.

Funkcioner DPS-a, Zoran Jelić kategorički tvrdi da odgovornost za sadašnju situaciju u vezi sa KAP-om pripada parlamentu.

"Odgovornost za to treba da preuzme parlament koji je svojim zaključcima onemogućio vladu da izvršava svoju ekonomsku politiku što se tiče KAP-a. Zaista ne treba i dalje potencirati odgovornost na jednoj i drugoj strani već da vlada i parlament u jednoj sinhronizovanoj akciji riješe ovaj problem", ističe Jelić.

"Odgovorna je Vlada i tu nema dileme", kaže direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.

"Vlada je ta koja je potpisivala ugovor sa KAP-om, koja je u cijelom periodu kao izvršni organ pratila primjenu tog ugovora i koja u konačnom treba da odgovara za sve ono što su loše posljedice tog posla. Sa druge strane, prebacivati odgovornost na parlament je dosta licemjerno, posebno imajući u vidu da je DPS do skoro praktično imao neupitnu većinu, a ima je i sada po mnogim pitanjima. Tako da je to jedan neuvjerljiv pokušaj da se abolira onaj koji je najviše odgovoran za sadašnje stanje, a to je vlada premijera Mila Đukanovića".

Javnost zabrinuta zbog odštete

Manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija je u više navrata blokirala Demokratsku partiju socijalista čak do te mjere da je, pošto nije uspio da progura svoje zamisli u vezi KAP-a, ali i neke važne zakone, među kojima je i rebalans budžeta, premijer Milo Đukanović govorio o "diktaturi parlamenta".

Međutim, ako se zna da Vlada postoji samo zahvaljujući skupštinskoj većini koju čine članice vladajuće koalicije - Demokratska partija socijalista premijera Mila Đukanovića i Socijaldemokratska partija predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića - čini se da ping-pong na relaciji vlast - opozicija, odnosno, pitanje odgovornosti Vlade i Skupštine predstavlja primjer nepostojeće dileme.

Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Milutin Đukanović, iako akcentuje ulogu Vlade, smatra da odgovornost snosi vladajuća koalicija.

"On ima većinu i u skupštini i u vladi. Sada svaljivanje krivice na parlament je samo bježanje od odgovornosti jer je jasno da je vlada ta koja vodi unutrašnju i spoljnu politiku. Jasno nam je saopšteno ono što smo mi i znali - da su problemi nastali 2005. godine kada je izvršena privatizacija kombinata a tada je izvršena i abolicija kriminalnih grupa koje su uništile KAP. Tada su zajedno radili DPS i SDP. To što se sada vlada krije da nije od parlamenta mogla da uradi neke stvari nije tačno. Vlada ima većinu i može da donese odluke koje njoj odgovaraju ali očigledno da predstavnicima vladajuće koalicije nije bilo stalo da sve odluke budu donesene u skupštini, kako bi napravili tu ping pong igru ko je kriv - vlada ili skupština", ocjenjuje on.

Dok se na domećem terenu odvija medijska polemika u vezi odgovornosti za KAP, javnost je i dalje zabrinuta zbog mogućnosti da Crna Gora dođe u situaciju da mora da plati sumu koja je skoro jednaka godišnjem državnom budžetu.

Na pitanje - da li ruski investitor ima osnova za potraživanje odštete od jedne milijarde eura, odgovara bivši ministar ekonomije i član Savjeta za privatizaciju u periodu privatizacije KAP-a, Branko Vujović:

"Zahtjev većinskog vlasnika, odnosno našeg partnera u KAP za nadoknadu štete u iznosu od milijardu eura smatram prvo neosnovanim, a potom i da je neposlovan, neozbiljan i nekorektan zahtjev. Što se tiče navoda i razloga zbog kojih bi oni smatrali da imaju pravo za takvu naknadu mislim da ti razlozi ne stoje. Prije svega sve ono što je bilo sa njihove strane prikazano kao problematično u vrijeme privatizacije kroz njihovu tužbu koju su ranije bili podnijeli u Frankfurtu, mi smo to osporili kroz naše izjave i našu argumentaciju. Imali smo protiv tužbu i taj naš zajednički spor je riješen ugovorom o poravnanju kojim su prestale sve mogućnosti vraćanja na tu priču o manjkavostima uoči privatizacije. Ukoliko postoji neki zahtjev on bi se mogao odnositi na poštovanje ili nepoštovanje ugovora o poravnanju, a ja ne vidim da je vlada tu nešto propustila da uradi".