Vlada Republike Srpske donijela je zaključak da 14. januar 2010. godine, odnosno, prvi dan Nove godine po Julijanskom kalendaru, bude neradni dan za republičke organe, organe jedinica lokalne samouprave i javna preduzeća.
Ovo je samo jedan u nizu vjerskih praznika koji se obilježava na institucionalnom nivou, jer je istu odluku Vlada donijela za drugi dan pravoslavnog Božića, 8. januar. Predstavnici Bošnjaka i Hrvata u institucijama RS smatraju da se time negira konstitutivnost tih naroda, ali i da se krši zakon.
Ponovno uvođenje pravoslavnih praznika kao zvaničnih u Republici Srpskoj, i to na mala vrata, Bošnjaci i Hrvati smatraju nemilim podsjećanjem na vrijeme favorizovanja samo jednog naroda i jedne vjere. Ne osporavaju pravo na proslavu tih svetkovina, ali ističu da je njihova institucionalizacija nezakonita, neustavna i protivna multietničkom duhu BiH. Šef poslaničkog kluba Stranke za BiH u Narodnoj skupštini RS, Muharem Murselović:
„Mislim da je ovo drčno, odviše drčno i bezobrazno, u kontekstu i zakona, a i u odnosu na sve ostale građane koji žive u ovom entitetu koji se zove Republika Srpska. Dolazi u sumnju da li je ovo uopšte neki vjerski entitet ili vjerska društveno-politička zajednica. Nastavlja se proces koji je bio od '92. godine do danas.“
Do 2007. godine u RS je važio Zakon o slavama i svetkovinama iz 1992. godine, kojim su se kao praznici obilježavali isključivo pravoslavni sveci. Zakon o praznicima Republike Srpske, kojim se obezbjeđuje ravnopravnost konstitutivnih naroda, stupio je na snagu tek 2007. godine a prethodila mu je odluka Ustavnog suda. Predstavnici Bošnjaka i Hrvata u institucijama RS, međutim, smatraju da odlukama o proslavi vjerskih praznika kao zvaničnih, Vlada krši zakon i negira konstitutivnost tih naroda.
Potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović ističe da to pokazuje odnos predsjednika Vlade RS Milorada Dodika prema najvišim institucijama u državi:
„To je svakako domen krivičnoga djela i mislim da u tom smislu nadležne institucije treba da pokrenu određene aktivnosti jer je posrijedi nepoštivanje Ustavnog suda, odnosno njihovih odluka.“
Zakonom o praznicima Republike Srpske određeno je da su zvanični praznici Nova godina, Međunarodni praznik rada, Dan pobjede nad fašizmom i Dan uspostave Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Istim aktom je definisano da su vjerski praznici u RS pravoslavni i katolički Božić, ramazanski i kurban Bajram, kao i katolički i pravoslavni Uskrs.
ŽIVOT U PRAVNOJ NESIGURNOSTI
Predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS Tomislav Tomljanović kaže da se posljednjim odlukama vlade derogiraju zakoni i Ustav RS:
„Radi se o tom da mi živimo u pravnoj nesigurnosti, da se oni zakoni koji postoje ne provode, da se može donijeti odluka kako to nekom u datom trenutku odgovara. Ova godina je izborna godina i normalno da se ide na to da se dodvorava biračkom tijelu.“
Da je u pozadini odluka o institucionalizaciji vjerskih praznika - flert sa biračima, smatra i sociolog Ivan Šijaković:
„Svaki potez se onda meri u smislu kako se dopasti biračima, pa se onda, naravno, koristi i to da se jedan verski praznik proglasi državnim, onako, ad hoc.“
Kritičari vladinih odluka o institucionalizaciji vjerskih praznika ne osporavaju građanima pravo da ih proslavljaju. Podsjećaju, međutim, da se u susjednoj Srbiji pravoslavna Nova godina takođe slavi, ali nije neradni dan. Upozoravaju da veći broj neradnih dana podrazumijeva manje novca u budžetu.
Ekonomista Damir Miljević kaže da je tokom svetkovina u RS izgubljeno oko milion i po radnih sati i oko 50 miliona maraka društvenog bruto proizvoda. Toliko je vladajuća struktura, smatra Miljević, platila dodvoravanje Crkvi obilježavanjem vjerskih praznika:
„Očito je da će za SNSD jedan od glavnih faktora biti to da dobije Crkvu na svoju stranu. Ono što se u zadnje vrijeme ovdje dešava je to da mi, optužujući Federaciju, pogotovo bošnjački dio, idemo sa kontraargumentima i ovdje od sekularne države pokušavamo da pravimo vjersku državu.“
Onima koji u prve dvije sedmice ovog mjeseca pokušavaju da završe bilo kakav posao u entitetskim institucijama, ekonomisti poručuju da se strpe dok ne prođe popularno nazvani - sveti januar. Kažu da kada se sabere broj neradnih sati i manjak novca prouzrokovan neradom, odluke Vlade da se dodvori Crkvi i ne čine se tako nelogičnim. Možda su vođene nadom da se privreda Republike Srpske može poboljšati samo uz - božiju pomoć.
Ovo je samo jedan u nizu vjerskih praznika koji se obilježava na institucionalnom nivou, jer je istu odluku Vlada donijela za drugi dan pravoslavnog Božića, 8. januar. Predstavnici Bošnjaka i Hrvata u institucijama RS smatraju da se time negira konstitutivnost tih naroda, ali i da se krši zakon.
Ponovno uvođenje pravoslavnih praznika kao zvaničnih u Republici Srpskoj, i to na mala vrata, Bošnjaci i Hrvati smatraju nemilim podsjećanjem na vrijeme favorizovanja samo jednog naroda i jedne vjere. Ne osporavaju pravo na proslavu tih svetkovina, ali ističu da je njihova institucionalizacija nezakonita, neustavna i protivna multietničkom duhu BiH. Šef poslaničkog kluba Stranke za BiH u Narodnoj skupštini RS, Muharem Murselović:
„Mislim da je ovo drčno, odviše drčno i bezobrazno, u kontekstu i zakona, a i u odnosu na sve ostale građane koji žive u ovom entitetu koji se zove Republika Srpska. Dolazi u sumnju da li je ovo uopšte neki vjerski entitet ili vjerska društveno-politička zajednica. Nastavlja se proces koji je bio od '92. godine do danas.“
Do 2007. godine u RS je važio Zakon o slavama i svetkovinama iz 1992. godine, kojim su se kao praznici obilježavali isključivo pravoslavni sveci. Zakon o praznicima Republike Srpske, kojim se obezbjeđuje ravnopravnost konstitutivnih naroda, stupio je na snagu tek 2007. godine a prethodila mu je odluka Ustavnog suda. Predstavnici Bošnjaka i Hrvata u institucijama RS, međutim, smatraju da odlukama o proslavi vjerskih praznika kao zvaničnih, Vlada krši zakon i negira konstitutivnost tih naroda.
Potpredsjednik NSRS Šefket Hafizović ističe da to pokazuje odnos predsjednika Vlade RS Milorada Dodika prema najvišim institucijama u državi:
„To je svakako domen krivičnoga djela i mislim da u tom smislu nadležne institucije treba da pokrenu određene aktivnosti jer je posrijedi nepoštivanje Ustavnog suda, odnosno njihovih odluka.“
Zakonom o praznicima Republike Srpske određeno je da su zvanični praznici Nova godina, Međunarodni praznik rada, Dan pobjede nad fašizmom i Dan uspostave Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Istim aktom je definisano da su vjerski praznici u RS pravoslavni i katolički Božić, ramazanski i kurban Bajram, kao i katolički i pravoslavni Uskrs.
ŽIVOT U PRAVNOJ NESIGURNOSTI
Predsjednik Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS Tomislav Tomljanović kaže da se posljednjim odlukama vlade derogiraju zakoni i Ustav RS:
„Radi se o tom da mi živimo u pravnoj nesigurnosti, da se oni zakoni koji postoje ne provode, da se može donijeti odluka kako to nekom u datom trenutku odgovara. Ova godina je izborna godina i normalno da se ide na to da se dodvorava biračkom tijelu.“
Da je u pozadini odluka o institucionalizaciji vjerskih praznika - flert sa biračima, smatra i sociolog Ivan Šijaković:
„Svaki potez se onda meri u smislu kako se dopasti biračima, pa se onda, naravno, koristi i to da se jedan verski praznik proglasi državnim, onako, ad hoc.“
Kritičari vladinih odluka o institucionalizaciji vjerskih praznika ne osporavaju građanima pravo da ih proslavljaju. Podsjećaju, međutim, da se u susjednoj Srbiji pravoslavna Nova godina takođe slavi, ali nije neradni dan. Upozoravaju da veći broj neradnih dana podrazumijeva manje novca u budžetu.
Ekonomista Damir Miljević kaže da je tokom svetkovina u RS izgubljeno oko milion i po radnih sati i oko 50 miliona maraka društvenog bruto proizvoda. Toliko je vladajuća struktura, smatra Miljević, platila dodvoravanje Crkvi obilježavanjem vjerskih praznika:
„Očito je da će za SNSD jedan od glavnih faktora biti to da dobije Crkvu na svoju stranu. Ono što se u zadnje vrijeme ovdje dešava je to da mi, optužujući Federaciju, pogotovo bošnjački dio, idemo sa kontraargumentima i ovdje od sekularne države pokušavamo da pravimo vjersku državu.“
Onima koji u prve dvije sedmice ovog mjeseca pokušavaju da završe bilo kakav posao u entitetskim institucijama, ekonomisti poručuju da se strpe dok ne prođe popularno nazvani - sveti januar. Kažu da kada se sabere broj neradnih sati i manjak novca prouzrokovan neradom, odluke Vlade da se dodvori Crkvi i ne čine se tako nelogičnim. Možda su vođene nadom da se privreda Republike Srpske može poboljšati samo uz - božiju pomoć.
