U Crnoj Gori već sada nedostaje 3.000 žena u reproduktivnoj dobi, a to je jedna od posljedica selektivnih abortusa - pojave koja je poslednjih godina uzela maha, saopšteno je na konferenciji koja se održava u Podgorici. Crna Gora se, prema međunarodnim standardima, nalazi među zemljama sa najvećom stopom poremećaja odnosa polova kod novorođene djece…
Iako u Crnoj Gori već 15 godina, prema riječima Olivere Miljanović, direktorice Centra za genetiku Kliničkog centra Crne Gore, postoji disbalanas između novoređenih dječaka i djevojčica, tek je krajem prošle godine, nakon upozorenja Savjeta Evrope i na zahtjev ove organizacije, Crna Gora preduzela mjere na suzbijanju ovog poremećaja. Danas je sa odnosom 110 novorođenih dječaka na 100 novorođenih djevojčica Crna Gora u grupi zemalja sa Albanijom, Azerbejdžanom i Jermenijom, rekla je doktorka Miljanovic, članica Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope na konferenciji o selektivnim abortusima koju je u u Podgorici u saradnji sa međunarodnim partnerima organizovla NVO Hrišćanski pokret Crne Gore. Doktorica Olivera Miljanović objašnjava:
“Gotovo svake od poslednjih godina od 400, 500 pa do 200 novorođenčadi ženskog pola se radja manje u Crnoj Gori nego muškog. I kao što vidite naš prosjek je čak 110 dječaka, na 100 djevojčica. I to nije podatak od jedne, ni od dvije ni od pet godina ovo je trend od praktično petnaest godina. I to je prosjek, jer kao što vidite imamo situaciju kada smo imali čak 113 dječaka u odnosu na 100 djevojčica”.
Nakon što se krajem prošle godine Radio Slobodna Evropa bavio problemom selektivnih abortusa pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović je za Radio Slobodna Evropa potvrdio da je Savjet Evrope tražio od Crne Gore da se izjasni o ovom pitanju. Grbović je tada rekao:
“Tačna je informacija da je Savjet Evrope tražio informaciju od Crne Gore o prenatalnom odabiru pola jer su istraživanja populacionog fonda UN pokazala da se u nekim evropskim zemljama vrši prenatalna selekcija pola fetusa u korist muške populacije. Prema tom istraživanju Crna Gora je uz Albaniju, Azerbejdžan, Jermeniju zemlja sa najvećim debalansom među djecom muškog i ženskog pola.“
Šta o selektivnim abortusima misle građani Podgorice:
I pored činjenice da u Crnoj Gori postoji stroga zakonska regulativa kada su selektivni abortusi u pitanju svjedoci smo, kaze doktorka Olivera Miljanović, da žene pod pritiskom muških partnera, zaobilazeći domaće zakonodavstvo ili tražeći rupe u njemu negdje u zemljama okruženja vrše selektivne abortuse .”A u svijetu postoji i jedan savremeni trend”, objasnila je Miljanović.
“Dakle, ako uđete na bilo koji sajt određivanja pola, preko bilo kog elektronskog pretraživača pronaćićete jasne instrukcije kako da pošaljete i kako da odmah uplatite vašom kreditnom karticom od 500 do 700 eura da bi vam se odredio pol djeteta. Zato vam nije potreban ni medicinski stručnjak, nije vam potrebna ni dozvola bilo kog zakona, bilo kog ministarstva… Vi možete to spakovati i poslati DHL-om u bilo koju zemlju svijeta”.
Pošto se u Crnoj Gori radja 110 dječaka na 100 novorodjenih djevojčica dok je prirodni prosjek 100 na prema najviše 106, stručnjaci upozoravaju da se u zemljama sa nesrazmjerno većim brojem muškaraca nego žena, kao sto su Kina i Indija, muškarci imaju problem da nađu partnerke i ožene se, a nasilje nad ženama raste. Poslanica Nada Drobnjak i predsjedavajuća parlamentarne komisije za rodnu ravnopravnost u Skupštine Crne Gore upozorava:
“Tamo već nedostaje toliko žena, da ovo što čujemo o silovanjima i o napadima prosto proizilazi i zbog tog manjka žena. Da li hoćemo da stvorimo takvu situaciju i ovdje? Mislim da to niko ne želi”, kaže Nada Drobnjak.
Posljedice selektivnog abortusa već su vidljive, pa u svijetu prema podacima UN nedostaje 117 miliona žena u reproduktivnoj dobi, a kakve su posljedice u Crnoj Gori?
“U Crnoj Gori već sada nedostaje tri hiljade žena u reproduktivnoj dobi. Projekcije su da će za 20 godina, u desetogodišnjoj razlici između muškarca i žene koja se računa između 30-40 ili 20-30 kada se stvaraju veze iz kojih će proisteći naše buduće generacije da će biti 8.000 žena manje nego što će biti muškaraca. To su projekcije”, kazala je doktorka Miljanović.
