Skupština Crne Gore i pored velikog interesovanja javnosti odugovlači da se izjasni o rješenju Ustavnog suda koji je stavio na provjeru zakon na osnovu koga su poslanici i drugi državni funkcioneri prigrabili visoke državne penzije pod povlašćenim uslovima.
Skupštinski odbor za ustavna pitanja odložio je juče, kako danas prenose mediji, raspravu o rješenju Ustavnog suda za pokretanje ocjena ustavnosti pojedinih odredbi u Zakonu o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera kojim su poslanici za sebe, ministre u Vladi i druge povlašćene funkcionere, predvidjeli enormne penzije pod povlašćenim okolnostima prije ispunjenja opštih uslova koji važe za druge smrtnike.
Tim zakonom ovoj privilegovanoj kategoriji spuštena je starosna granica propisana zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju i promijenjen način obračuna penzija koje se u njihovom slučaju kreću od 700 do 1200 eura i koje su od tri do pet puta veće od prosječnih crnogorskih.
Obrazlažući odlaganje rasprave na Odboru za ustavna pitanja predsjednik tog skupštinskog tijela Džavid Šabović kaže sljedeće:
"Mada smo mi Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo kao, vjerujem i svi poslanici uglavnom svjesni da ovaj zakon nije baš Ustavan jer se baš ne može toliko sloniti na njega i ne možemo kazati da ima jako uporište, ali smo, pošto se uglavnom volimo pozivati na rješenja u vezi drugih stvari zemalja okruženja i Evrope mi smo pokušali da upravo preslikamo zakon iz Hrvatske kako je ona to riješila. Jer i ona je donijela sličan zakon o platama državnih funkcionera, ali nije imala baš jako uporište u svojem Ustavu, te zbog toga smo i mi ostavili nedjelju dana da se to malo stvari".
ZAKONSKO NEPRAVO
Od parlamentarnih stranaka jedino Pokret za promjene nije glasao za sporni zakon na koji se već pozvalo stotinjak sadašnjih i bivših funkcionera koji su, kako vjeruju neki pravni eksperti, bili požurili da pravo na penziju steknu prije odluke suda pred kojim je pokrenuta ocjena ustavnosti pojedinih odredbi.
Lider Pokreta Nebojša Medojević podsjeća da je ta stranka pokrenula postupak pred Ustavnim sudom i očekuje da će sud oboriti ovaj zakon.
Nebojša Medojević: U pripremi je druga ustavna tužba koja treba da spriječi retroaktivnost primjene ovoga zakona. Fotografije: Savo Prelević
"U pripremi je druga ustavna tužba koja treba da spriječi retroaktivnost primjene ovoga zakona tako da svi oni koji su podnijeli zahtjev za državnu penziju neće moći, nadamo se, da koriste to pravo jer je to pravo zaista veoma sporno i mi očekujemo da će se i u Skupštini formirati većina koja će dati određeno mišljenje, mada, s druge strane, vjerovatno da su tu u pitanju i privatni interesi određenog broja poslanika i bivših i sadašnjih i da vjerovatno skupština oklijeva da da to mišljenje," kaže Medojević.
Donošenje ovog, popularno nazvanog zakona o državnim penzijama, izazvalo je oštre reakcije u laičkoj, ali i u stručnoj javnosti. Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić nedavno je u izjavi za RSE ovako prokomentarisao to zakonsko štivo:
"Taj zakon i svi ti zahtjevi podnosilaca koji po tom zakonu imaju pravo na tu državnu penziju predstavlja klasičan knjiški, udžbenički primjer takozvanog zakonskog neprava, a zakonsko nepravo je jedan pravni institut čiji je rodonačelnik Slobodan Perović, poznati i čuveni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, akademik, koji je "krstio" taj institut tako zato što vladajuće oligarhije zakonom propisuju neke stvari koje su u totalnoj suprotnosti sa osnovnim načelima ustavnog poretka, običaja, morala i svega onoga što čini civilizaciju".
Skupštinski odbor za ustavna pitanja odložio je juče, kako danas prenose mediji, raspravu o rješenju Ustavnog suda za pokretanje ocjena ustavnosti pojedinih odredbi u Zakonu o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera kojim su poslanici za sebe, ministre u Vladi i druge povlašćene funkcionere, predvidjeli enormne penzije pod povlašćenim okolnostima prije ispunjenja opštih uslova koji važe za druge smrtnike.
Tim zakonom ovoj privilegovanoj kategoriji spuštena je starosna granica propisana zakonom o penzijsko invalidskom osiguranju i promijenjen način obračuna penzija koje se u njihovom slučaju kreću od 700 do 1200 eura i koje su od tri do pet puta veće od prosječnih crnogorskih.
Obrazlažući odlaganje rasprave na Odboru za ustavna pitanja predsjednik tog skupštinskog tijela Džavid Šabović kaže sljedeće:
"Mada smo mi Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo kao, vjerujem i svi poslanici uglavnom svjesni da ovaj zakon nije baš Ustavan jer se baš ne može toliko sloniti na njega i ne možemo kazati da ima jako uporište, ali smo, pošto se uglavnom volimo pozivati na rješenja u vezi drugih stvari zemalja okruženja i Evrope mi smo pokušali da upravo preslikamo zakon iz Hrvatske kako je ona to riješila. Jer i ona je donijela sličan zakon o platama državnih funkcionera, ali nije imala baš jako uporište u svojem Ustavu, te zbog toga smo i mi ostavili nedjelju dana da se to malo stvari".
ZAKONSKO NEPRAVO
Od parlamentarnih stranaka jedino Pokret za promjene nije glasao za sporni zakon na koji se već pozvalo stotinjak sadašnjih i bivših funkcionera koji su, kako vjeruju neki pravni eksperti, bili požurili da pravo na penziju steknu prije odluke suda pred kojim je pokrenuta ocjena ustavnosti pojedinih odredbi.
Lider Pokreta Nebojša Medojević podsjeća da je ta stranka pokrenula postupak pred Ustavnim sudom i očekuje da će sud oboriti ovaj zakon.
"U pripremi je druga ustavna tužba koja treba da spriječi retroaktivnost primjene ovoga zakona tako da svi oni koji su podnijeli zahtjev za državnu penziju neće moći, nadamo se, da koriste to pravo jer je to pravo zaista veoma sporno i mi očekujemo da će se i u Skupštini formirati većina koja će dati određeno mišljenje, mada, s druge strane, vjerovatno da su tu u pitanju i privatni interesi određenog broja poslanika i bivših i sadašnjih i da vjerovatno skupština oklijeva da da to mišljenje," kaže Medojević.
Donošenje ovog, popularno nazvanog zakona o državnim penzijama, izazvalo je oštre reakcije u laičkoj, ali i u stručnoj javnosti. Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić nedavno je u izjavi za RSE ovako prokomentarisao to zakonsko štivo:
"Taj zakon i svi ti zahtjevi podnosilaca koji po tom zakonu imaju pravo na tu državnu penziju predstavlja klasičan knjiški, udžbenički primjer takozvanog zakonskog neprava, a zakonsko nepravo je jedan pravni institut čiji je rodonačelnik Slobodan Perović, poznati i čuveni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, akademik, koji je "krstio" taj institut tako zato što vladajuće oligarhije zakonom propisuju neke stvari koje su u totalnoj suprotnosti sa osnovnim načelima ustavnog poretka, običaja, morala i svega onoga što čini civilizaciju".
