Dok se prosječan građanin Crne Gore bori za golu egzistenciju sa 150 ili 200 eura penzije, gotovo 100 bivših crnogorskih funkcionera prijavilo se za državne penzije koje iznose između 1000 i 1200 eura.
Blizu stotinu bivših državnih funkcionera, kako pišu današnje podgoričke "Vijesti" pozivajući se na izvore u Parlamentu, zatražilo je potvrdu da su najmanje dva do tri mandata obavljali funkcije poslanika počev od 1990. godine kako bi ostvarili pravo na privilegovanu državnu penziju koja varira od 1000 do 1200 eura.
Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Blagota Mitrić kaže da je zgrožen zakonom na osnovu kojeg su poslanici i drugi državni funkcioneri stekli ovu povlasticu:
"Taj zakon i svi ti zahtjevi podnosilaca koji po tom zakonu imaju pravo na tu državnu penziju predstavlja klasičan primjer knjiški, udžbenički primjer takozvanog zakonskog neprava, a zakonsko nepravo je jedan pravni institut čiji je rodonačelnik Slobodan Perović, poznati član i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu - akademik koji je narodski rečeno krstio taj institut tako što se vladajućoj oligarhiji zakonom propisuju neke stvari koje su u totalnoj suprotnosti sa ostalim načelima ustavnog poretka, običaja, morala i svega onoga što čini civilizaciju."
Prosječna penzija u Crnoj Gori je gotovo pet puta niža od takozvane državne i u oktobru je iznosila svega 256 eura. Za državnu penziju prijavili su se ljudi različitih političkih profilacija koji su proteklih dvadesetak godina defilovali Crnom Gorom.
Među posljednjima zahtjev za penziju je, pišu današnje "Vijesti", podnio i bivši poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista Savo Parača koji se u žiži javnosti našao nedavno pošto je nakon šest mjeseci predsjedavanja u bordu direktora crnogorskog gubitaša Željeznice, otišao sa rekordnom otpremninom od 180.000 eura.
Slavko PerovićZahtjev Parlamentu podnijeli su i bivši lider Liberalnog saveza Slavko Perović i Vesna Perović, nekadašnji poslanik Socijalističke narodne partije Vuksan Simonović i njegov bivši kolega Zoran Žižić koji se iz te partije preselio u Srpsku listu. Skupštini su zahtjev podnijeli i profesor Novak Kilibarda kao i drugi funkcioneri sada vanparlamentarne Narodne stranke, poput Predraga Popovića i Dragana Šoća.
Prema ne tako davno donesenom zakonu jedan uslov za penziju su tri mandata i 15 godina radnog staža, a drugi dva mandata i 20 godina radnog staža sa deset godina nižom starosnom granicom od one propisane za druge obične građane.
Sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković vjeruje da se radi o protivustavnoj kategoriji:
"Zato što postoji Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju koji definiše penzijske odnose, te prema tome za sve građane i za sve zapošljene u Crnoj Gori ne može biti izuzet iz kategorije. Posebno je značajno istaći da su te penzije povlašćene u odnosu na sve ostale zapošljene koji idu u penziju zato što državni funkcioneri mogu da idu u penziju na osnovu jednogodišnjeg prosjeka. Mogu da istaknem da smo mi prije nekih godinu dana tražili da se obezbijedi takva mogućnosti posebnim zakonom za zapošljene u vatrogasnom sektoru i, na žalost, nama je tada rečno da to ne može da se uradi osim Zakono PIO, ali vidite, kada su u pitanju državni funkcioneri to je moglo."
Blagota Mitrić kaže da ga ne čudi što su sada svi stali u kolonu da uđu u proceduru:
"Jedna faktička činjenica jeste da je Ustavni sud nedavno, prije mjesec dana, donio rješenje o pokretanju postupka da je taj zakon neustavan i prema tome, sada su svi navalili da dobiju te državne penzije. Ja pripadam toj grupi, da ne kažem neki teži izraz, ali naravno da nikada nijesam tražio, niti ću tražiti iz moralnih razloga, a pomalo i iz profesionalnih. Ja se ne slažem sa tim, s dušom se ne slažem, ne samo kao pravnik. Ne samo što je taj zakon neustavan, nepravan, nego i nemoralan."
Blizu stotinu bivših državnih funkcionera, kako pišu današnje podgoričke "Vijesti" pozivajući se na izvore u Parlamentu, zatražilo je potvrdu da su najmanje dva do tri mandata obavljali funkcije poslanika počev od 1990. godine kako bi ostvarili pravo na privilegovanu državnu penziju koja varira od 1000 do 1200 eura.
Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici Blagota Mitrić kaže da je zgrožen zakonom na osnovu kojeg su poslanici i drugi državni funkcioneri stekli ovu povlasticu:
"Taj zakon i svi ti zahtjevi podnosilaca koji po tom zakonu imaju pravo na tu državnu penziju predstavlja klasičan primjer knjiški, udžbenički primjer takozvanog zakonskog neprava, a zakonsko nepravo je jedan pravni institut čiji je rodonačelnik Slobodan Perović, poznati član i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu - akademik koji je narodski rečeno krstio taj institut tako što se vladajućoj oligarhiji zakonom propisuju neke stvari koje su u totalnoj suprotnosti sa ostalim načelima ustavnog poretka, običaja, morala i svega onoga što čini civilizaciju."
Prosječna penzija u Crnoj Gori je gotovo pet puta niža od takozvane državne i u oktobru je iznosila svega 256 eura. Za državnu penziju prijavili su se ljudi različitih političkih profilacija koji su proteklih dvadesetak godina defilovali Crnom Gorom.
Penzije traže i Perović, Kilibarda i Šoć
Među posljednjima zahtjev za penziju je, pišu današnje "Vijesti", podnio i bivši poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista Savo Parača koji se u žiži javnosti našao nedavno pošto je nakon šest mjeseci predsjedavanja u bordu direktora crnogorskog gubitaša Željeznice, otišao sa rekordnom otpremninom od 180.000 eura.
Prema ne tako davno donesenom zakonu jedan uslov za penziju su tri mandata i 15 godina radnog staža, a drugi dva mandata i 20 godina radnog staža sa deset godina nižom starosnom granicom od one propisane za druge obične građane.
Sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković vjeruje da se radi o protivustavnoj kategoriji:
"Zato što postoji Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju koji definiše penzijske odnose, te prema tome za sve građane i za sve zapošljene u Crnoj Gori ne može biti izuzet iz kategorije. Posebno je značajno istaći da su te penzije povlašćene u odnosu na sve ostale zapošljene koji idu u penziju zato što državni funkcioneri mogu da idu u penziju na osnovu jednogodišnjeg prosjeka. Mogu da istaknem da smo mi prije nekih godinu dana tražili da se obezbijedi takva mogućnosti posebnim zakonom za zapošljene u vatrogasnom sektoru i, na žalost, nama je tada rečno da to ne može da se uradi osim Zakono PIO, ali vidite, kada su u pitanju državni funkcioneri to je moglo."
Blagota Mitrić kaže da ga ne čudi što su sada svi stali u kolonu da uđu u proceduru:
"Jedna faktička činjenica jeste da je Ustavni sud nedavno, prije mjesec dana, donio rješenje o pokretanju postupka da je taj zakon neustavan i prema tome, sada su svi navalili da dobiju te državne penzije. Ja pripadam toj grupi, da ne kažem neki teži izraz, ali naravno da nikada nijesam tražio, niti ću tražiti iz moralnih razloga, a pomalo i iz profesionalnih. Ja se ne slažem sa tim, s dušom se ne slažem, ne samo kao pravnik. Ne samo što je taj zakon neustavan, nepravan, nego i nemoralan."
