Rezultati popisa stanovništva, koji je obavljen dvije godine ranije, neće biti poznati ni u godini na izmaku. Problem je i dalje metodologija na osnovu koje bi trebao biti određen broj rezidentnih odnosno stalnih stanovnika BIH. Za ovo pitanja, tri statističke agencije u BiH, entiteske i državna, ne mogu da nađu kompromis, pa su ovu godinu obilježile rasprave i svađe predstavnika statističkih agencija.
Centralni popisni biro Bosne i Herecgovine još uvijek nije riješio razlog sporenja.
„Početak objave konačnih rezultata popisa prolongiran je za početak naredne godine. Tačan datum znat ćemo nakon usvajanja novog plana aktivnosti u vezi popisa, a taj plan aktivnosti treba da utvrde popisni biro Agencije za statistiku i Centralni popisni biro. Tako da ćemo konkretnu informaciju imati početkom iduće godine“, kaže za RSE Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH.
Krajnji rok objave svih rezultat popisa je 1. juli 2016. godine. No, postavlja se pitanje da li će se postići dogovor u vezi kriterija kojim se treba odrediti ko će biti uračunat među stalne žitelje BiH, a ko ne. Tačnije, riječ je o pitanju 40 iz popisnice. Ni Zakon o popisu nije precizno definisao ovaj problem, što je otvorilo prostor za različita tumačenja. Ovo pitanje se nametnulo tek kad je počelo prebrojavanje popisnica. Koliko su tri statističke agencije, državne i antitetske, bile daleko od dogovora pokazuje ovaj snimak rasprave pred novinarima u junu, kada je direktor Agencije za statistiku Evropske unije (EUROSTAT) Pieter Everaers došao je u Sarajevo.
Predstavnici Republičkog zavoda za statistiku RS-a tražili su da se pri određivanju broja rezidentnih stanovnika dodatno koristi i pitanje koje se odnosi na rad ili školovanje u inostranstvu. Direktorica Zavoda za statistiku RS Radmila Čičković objašnjava:
„Dogovor nije postignut i od sastanka Centralnog popisnog biroa u septembru mjesecu nema novina. Suština tog sastanka bila je prihvatanje ili ne prihvatanje ponuđenog jedinstvenog programa za obradu popisnih podataka. Različiti su bili stavovi članova Centralnog popisnog biroa, tijela koje treba da donese taj program. Na osnovu kojeg se određuju rezidentni stanovnici. Tada na sjednici popisnog biroa, koji svoje odluke treba da donosi konsenzusom, nije bilo dogovora i nije prihvaćen taj program““, kaže Čičković.
Čičković i sada smatra da se jasno zna ko je stalni stanovnik, a ko to nije.
„Mi samo poštujemo apsolutno jasnu definiciju uobičajnog stanovnika koja je data u Zakonu o popisu stanovništva, koja kaže ko je stalni stanovnik. Znači to su lica koja su prije referentnog datuma najmanje 12 mjeseci živjela u svom uobičajnom mjestu stanovanja, s namjerom da tu ostane još godinu dana. To je apsolutno precizno i jasno kako se određuje stalni stanovnik“, objašnjava Radmila Čičković.
Ekspert iz oblasti statistike i demografije Hasan Zolić objašnjava da se, prema pravilima koja se koriste u EU, stalnim stanovnicima smatraju osobe koje su u određenom prebivalištu provele najmanje 12 mjeseci prije provedenog popisa, ili u novom prebivalištu namjeravaju provesti najmanje 12 mjeseci nakon popisa. Međutim, ovo pravilo nije primjenjljivo za rezidente BiH jer je značajan broj njih zbog ratnih dešavanja još u pokretu. Zolić objašnjava i kako je BiH došla u ćorsokak sa objavljivanjem rezultata popisa:
„Jedan dio stručnjaka iz Agencija za statistiku i Federalni zavod nisu se složili sa pitanjem 40, jer smatraju da taj kriterij ne treba biti važan, jer nije dio Zakona o popisu stanovništva. Međutim, Republika Srpska insistira na tome, iako su se u početku složili sa prijedlogom IMO tima - međunarodnih stručnjaka, koji su tražili da se neki kriteriji isključe i da se ide na pitanje 40. Zbog toga je došlo do ove situacije“, objašnjava Zolić.
U Fondaciji "Popis 2013" i Bošnjačkom pokretu za ravnopravnost naroda su još u ferbuaru postavili pitanje u vezi tumačenja nerezidentnog stanovništva. Predsjednik Bošnjačkog kulturnog društva „Preporod„ Senudin Lavić je tada pitao:
„Šta će se desiti sa nerezidentnim Bošnjacima u entitetu RS? Meni je sumnju izazvalo pitanje da li je negdje neko odlučio koliko može biti Bošnjaka u entiteu RS, koliko Srba u Federaciji BIH ili Hrvata u RS-u“, zapitao se Lavić.
Tijana Cvjetičanin iz organizacije „Zašto ne“, jedne od NVO koje su pratile provođenje popisa i prebrojavanje popisnica kaže:
“Tehnički aspekt popisa od početka nije usklađen. Nisu na vrijeme bili dogovoreni kriteriji, nisu ispoštovani ni zakonski propisi. Tako da se mi sada nalazimo u situaciji da sada debatujemo oko toga na koji način treba da se obrade rezultati što je apsurdno. Ali, to je nažalost, logična posljedica toga da mi sam proces popisa nismo imali pripremljen i prije nego što je popis počeo, kao što je trebalo da bude slučaj“, kaže Cvjetičanin.
Predstavnici nevladinih organizacija sumnjaju u validnost podataka prvog popisa stanovništva nakona rata.
Prema Zakonu o popisu stanivništva, kućanstva i stanova krajnji rok objave rezultata je 1. juli 2016. godine.
Do sada je jedino poznat podatak da u Bosni i Hercegovini živi oko 3,7 miliona ljudi, što je za pola miliona manje nego prije rata.
