Nakon više od godinu i pol dana od održavanja prvog popisa stanovništva nakon 1991. godine, rezultati će konačno biti poznati javnosti. Agencija za statistiku BiH je objavila podatak o ukupnom broju stanovnika, prema kojima u BiH živi nešto manje od 3,8 mliona ljudi, što je oko pola miliona manje nego prije rata. No, podaci o nacionalnoj strukturi, koji najviše zanimaju stanovnike BiH, odnosno političke strukture, biće poznati tek krajem maja ove godine. Tačnije bit će objavljeni od 28. maja do 15. juna.
Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić nedavno je novinarima rekao o kojim je statističkim podacima riječ.
„To su prvi podaci koji se odnose na broj stanovnika, na starosnu popluaciju, vjerska, etnička i jezička obilježja“, rekao je Fatić.
U velikom broju zemalja popis ima, prije svega, ekonomski karakter. Ali ne i u BiH. Rat je iz korijena promijenio demografsku strukturu. Čekalo se osamnaest godina kako bi se održao popis, jer je cjelokupni politički sistem zasnovan na podacima popisa iz 1991. godine. Zato je trenutno u fokusu pažnje broj pripadnika konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Kada budu poznati rezultati, slika će biti neuporediva s predratnom Bosnom i Hercegovinom.
„Uvijek je to bilo političko pitanje, jer su se uvijek brojala 'krvna zrnca', to znači koliko ima pripadnika konstitutivnih naroda, koliko ostalih. A popis, nije političko pitanje, popis je čisto tehničko pitanje“, kaže Anes Makul, predsjednik ACIPS-a (Alumni centra za interdisciplinarne studije).
I prije popisa, pa i sada kada se čekaju rezultati očigledna je politizacija, upozoravaju u nevladinom sektoru.
„Tek što se popis završio, sjećam se, Dragan Čović je medijima objavio podatak koliko ima Hrvata u Bosni i Hercegovini. To je bila informacija koju Čović u tom trenutku nije mogao znati, niti on, niti bilo ko drugi.Kao što se to radilo tada, pretpostvljam, da će se raditi i kada se objave rezultati. Ali u suštini, pažnja treba biti usmjerena na to da li je popis proveden regularno. I preliminarini rezultati su već pokazali neobjašnjive razlike u odnosu na ukupan broj stanovnika“, kaže Tijana Cvjetičanin iz nevladine organizacije „Zašto ne.“
U Fondaciji "Popis 2013" i Bošnjačkom pokretu za ravnopravnost naroda upozorili su na kašnjenje u objavljivanju rezultata popisa, te na moguće falsifikovanje rezultata.
Predsjednik Bošnjačkog kulturnog društva „Preporod„ Senudin Lavić objašnjava:
„Imamo informacije da se sada žele uvesti novi termini i nova pravila koja nisu u skladu sa Zakonom, prema kojem je vršen popis. A to je kategorija nerezidentne osobe. Šta će se desiti sa nerezidentnim Bošnjacima u entitetu RS? Meni je sumnju izazvalo pitanje da li je negdje neko odlučio koliko može biti Bošnjaka u entiteu RS, koliko Srba u Federaciji BIH ili Hrvata u RS-u“, zapitao se Lavić.
Statističar Hasan Zolić, koji je bio na čelu Agencije za stastiku tokom održavanja popisa 1991. godine kaže da je trenutno, zbog razlike u tumačenju termina - stalno i prisutno stanovništvo, te metodologija koja se naknadno želi nametnuti, došlo do podataka da je 207.000 stanovnika BiH na neki način "diskutabilno". Predstavnici vlasti iz RS-a, kaže Zolić, žele da se dodaju i još tri pitanja iz popisnice, što je mimo svih pravila.
„Zavod za statistiku RS-a je pokušao da sa odobrenjem Vlade RS-a uključi i pitanje 40 iz popisnice, koje se odnosi na školovanje i rad. Drugim riječima, izvršni organ upliće su u metodologiju. To nema nigdje u svijetu. Sada se postavlja pitanje, na koji način će se utvrditi broj rezidentnih i nerezidentnih građana, što može uticati na cjelokupni broj stanovnika“, upozorava Zolić.
Tijana Cvjetičanin iz nevladine organizacije „Zašto ne“, ne misli da se trenutno mogu falsifikovati podaci.
„Mislim da su se najveće neregularnosti događale tokom popisa. Dešavalo se u pojednim opštinama, da se prema određenima statistikama, tri godine unazad bilježi pad broja stanovika, a onda tokom popisa imate 150 posto više stanovinka nego što su do tada pokazivali statistički podaci. Ovo što se sada dešava je samo prebrojavanje“, kaže Tijana Cvijetičanin iz nevladine organizacije „Zašto ne“
Zašto se čekalo više od godinu i pol dana na rezultate popisa stanovništva, građani Sarajeva objašnjavaju na ovaj način:
