Prvi rezultati popisa u BiH su trebali biti objavljeni do 15. juna, ali budući da se tri statističke institucije u BiH nisu uspjele usaglasiti oko dva ključna pitanja, a to su izvođenje statusa ukupnog - stalnog stanovništva, te isključivanja određenog broja popisnica, na objavu rezultata će se i dalje čekati. Ipak upućeni u ovu problematiku ističu kako se ovde radi političkim interesima određenih grupacija kojima ne odgovaraju mogući rezultati popisa.
Prijedlog Popisnog biroa Agencije za statistiku BiH bio je da se, u skladu sa Zakonom o popisu, međunarodnim statističkim standardima i preporukama Međunarodne monitoring misije, koristi set pravila na osnovu kojih se status rezidentnosti izvodi isključivo na osnovu pitanja od jedan do sedam iz popisnice "P1", sa čim su se složili i u Federalnom zavoda za statistiku, kaže Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH.
˝Pitanja od 1-7 u popisnici daju odgovore o dužini i namjeni življenja osobe u mjestu popisa, odnosno njenoj namjeri, te su kreirana na način da se iz tih pitanja izvede kategorija stalnog stanovnika˝, kaže Adembegović
Sa druge strane iz Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske insistiraju da se, osim pitanja 1-7, u kriterijum uvrsti i pitanje 40, koje se odnosi na mjesto rada i školovanja lica izvan BiH, kaže Radmila Čičković, direktorica Zavoda:
˝Ako je neko odgovorio da on živi ovdje u BiH i da mu je tu uobičajeno mjesto stanovanja, a da na pitanje gdje radi i školuje se odgovori da radi ili se školuje negdje u inostranstvu, znači nema apsolutno nikakve logike da neko ovdje živi a radi i školuje se u inostranstvu.˝
Čičković ističe i da definicija stalnog stanovnika definiše lice koje je prije referentnog datuma popisa najmanje godinu dana živjelo u tom uobičajenom mjestu stanovanja ili lice koje je prije referentnog datuma došlo u to uobičajeno mjesto stanovanja sa namjerom da tu bude najmanje godinu dana.
˝Iz tih definicija se jasno izvodi trajanje nečijeg odsustva ili prisustva i jasno je da li je neko uobičajeni stanovnik ili nije˝, pojašnjava Čičković
Sa druge strane Adembegović ističe da sa na osnovu pitanja 40 revidira ukupan broj stanovnika.
˝Uključivanjem odgovora na pitanje 40 isključuje se određeni broj osoba koje po Zakonu zadovoljavaju definicije stalnog stanovništva˝, kaže Adembegović.
Drugo neslaganje statističara vezano je za isključivanje određenog broja popisnica "P1" iz procesa obrade. Prijedlog Jedinstvenog programa u potpunosti podržava Federalni zavod za statistiku dok Zavod za statistiku Republike Srpske traži da se, prije početka obrade podataka, isključe određene kategorije lica kao što su djeca mlađa od 15 godina koja su dala podatke za sebe, te domaćinstava gdje su svi članovi odsutni.
Međutim, upućeni u probleme oko popisa smatraju da se namjerno odugovlači sa objavom rezultata jer političkim elitama oni ne odgovaraju, zbog toga što će se na osnovu tih rezultata vršiti i raspodjela vlasti na entitetskim i državnom nivou. Ervin Bukić, potpredsjednik stranke dijaspore BiH pojašnjava:
˝Ako se kaže koliko danas ima Bošnjaka u Republici Srpskoj, jasno je da će taj bošnjački korpus imati veća prava u političkom životu i podjeli vlasti u Republici Srpskoj i to ne odgovara nikome. To je sa jedne strane, a sa druge strane imamo i sličnu situaciju što se tiče Federacije BiH˝, kaže Bukić
Aleksandar Trifunović, urednik Magazina ˝Buka˝, smatra da će bez obzira na ishod popisa njegovi rezultati biti osporavani.
˝Popis kakav god rezultat donese biće svi nezadovoljni sa njim, i biće osporavana njegova vjerodostojnost i da je sve što se trenutno dešava sa rezultatima popisa dokaz tome. Znači da smo džaba bacili taj novac i da već rezultati popisa toliko kasneda je došlo u pitanje njihova relevantnost. Samo zbog vremena objavljivanja od trenutka kada je urađen pa do sad u ove dvije godine, umrlo je toliko ljudi, toliko je rođeno i toliko ljudi je postalo punoljetno˝ kaže Trifunović
Poređenja radi BiH je trenutno zemlja u kojoj se na rezultate popisa čeka duže nego u Indiji, jednoj od najmnogoljudnijih zemalja na svijetu, koja je rezultate popisa objavila za manje od godinu dana.
Statističari razlog za to vide u tome što BiH nema Jedinstvene administrativne baze podataka, a kako Adembegović ističe, objavljivanje rezultata popisa preko anketa može trajati i do četiri godine.
˝Sve ove podatke koje mi dobijamo putem ankete u popisu bi bili smješteni u tim Administrativnim bazama podataka jer bi u stvari o svakoj osobi koju mi sad popisujemo putem ankete bili podaci u tim bazama, pa tako da bi se mogli u roku od dan ili dva svi ti podaci izvući iz baze i koristiti˝, ističe Adembegović.
S obzirom na to da nema dogovora tri statističke institucije oko jedinstvene metodologije za obradu podataka dobijenih popisom stanovništva, sada se očekuju da Savjet ministara BiH zatraži pomoć eksperata Međunarodne monitoring misije.
I dok se statističari dogovaraju da li je zebra bijela sa crnim prugama ili crna sa bijelim prugama, na rezultate popisa se čeka već predugo, a podaci iz ovako važnog dokumenta, koji bi trebao da služi za planiranje daljeg razvoja zemlje i dalje je u domenu političkih nadmudrivanja. Statističari ipak tvrde da ne kasne jer je zakonski rok za objavljivanje rezultata od 1. jula 2014. do 1. jula 2016. godine.
