Premijer Crne Gore Milo Đukanović nije bio pozvan na vojnu paradu u Beogradu, potvrdio je to tokom boravka u Budvi na Sveobuhvatnom regionalnom ministarskom sastanku.
"Ne, nisam razumio da su pozivani predstavnici Crne Gore i drugih susjednih država, razumio sam da Srbija obilježava jedan važan datum svoje antifašističke istorije, oslobođenje Beograda i stogodišnjicu Prvog svjetskog rata. I mi to redovno radimo, obilježavamo godine oslobođenja svakog našeg grada, veoma ponosni na svoju antifašističku tradiciju i pritom takođe ne pozivamo predstavnike drugih država. Ove godine obilježavamo i stogodišnjicu Prvog svjetskog rata, kalendarom vrlo bogatim programom, i vjerujem da to radi svaka država u našem okruženju. Mislim da je Crna Gora kroz istoriju, posebno u tim značajnim danima dala poseban pečat upravo tim antifašističkim pobjedama. Ne treba nikoga podsjećati koliko je crnogorskih jedinica i istaknutih Crnogoraca na čelu tih jedinica učestvovalo u oslobođenju Beograda. Vjerujem da imamo sve razloge da budemo ponosni na ono što je naša uloga i u Crnoj Gori i drugim državama u našem okruženju".
Iako se u dijelu sastanku Inicijative ministara odbrane Jugoistočne Evrope otvorenom za medije nije direktno pominjala vojna parada u Beogadu kao i političke poruke koje šalje u vrijeme zategnutih evro-atlanstskih i ruskih odnosa, izlaganje predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića dotaklo se ruske politike prema regionu i oslobađanja Beograda u II svjetskom ratu. Krivokapić je ocijenio da su Crnogorci kao najmanji narod na Balkanu uvijek bili spremni da plate veću cijenu od drugih, pa i onda kada je od stotinu Titovih generala njih pedeset bilo iz Crne Gore.
"Crnogorski general je vodio oslobađanje Beograda. Ciceron bi rekao 'O tempora, o mores'. A ja mislim da zajedno treba da tražimo odgovore. Mislim da je Rusija bila najveća kada je najviše bila na zapadu. U vrijeme Petra Velikog, kada je Rusija bila na zapadu bila je i najjača Rusija. I zato mislim da nas, koji smo u NATO ili pred vratima NATO, i Rusiju, ne treba da zadesi sudbina Francuske i Britanije koje su stotinama godina imale svoj sukob, pa su nepremno dčekale Prvi i Drugi svjetski rat. Mislim da su ti izazovi pred nama, nama kao NATO, nama kao Partnerstvo za mir, da ne budemo ujedinjeni samo u porazima, nego da zajedno nađemo odgovore za evro-atlantski prostor, OEBS-ov prostor, za prostor Evrope".
Kakve poruke se mogu iščitati iz današnje vojne parade u Beogradu, u svijetlu aktuelnih evropsko-ruskih odnosa - to smo pitanje željeli postaviti i drugim učesnicima budvanskog skupa, no ambasadori i vojni predstavnici država regiona nisu željeli da javno komentarišu taj događaj. Jedan od rijetkih civilnih učesnika skupa je Goran Svilanović iz Savjeta za regionalnu saradnju, koji za naš radio kaže da vojnu paradu treba tumačiti kao proslavu pobjede, iako se dogadja četiri dana uoči datuma koji se slavi.
"Suština onog što se događa u Beogradu je proslava pobjede u II svjetskom ratu i mislim da bi svi trebali tome da se raduju. Naravno da je to trenutak u kojem se traži dublji smisao i neke druge poruke, ja mislim da treba da svi budemo malo strpljivi i ne samo kada je u pitanju današnji događaj, nego da pogledamo koje će sve važne događaje za ukupnu regionalnu saradnju donijeti ovaj mjesec i početak narednog. I onda ćemo vjerovatno i ovaj događaj vidjeti malo drugačije nego danas".
Isto pitanje postavili smo Predsjedavajućem Inicijative ministara odbrana Jugoistočne Evrope Valeriu Niscutu. "S moje tačke gledišta, pravo je Srbije da organizuje vojnu paradu i da pozove predsjednika Rusije Vladimira Putina. I to što je Putin tamo, mislim da ne utiče značajno na evro-atlantske odnose".
