Pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Borislavu Paravcu za ratni zločin na području Doboja i Teslića. No, Paravac, bivši predsjednik Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, nakon rata 2003-2006. godine obnašao je funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH. Time se upisao u listu visokih zvaničnika koji su odgovarali ili odgovaraju za najteže zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Borislav Paravac na optuženičkoj klupi državnog Suda našao se kao bivši predsjednik Kriznog štaba Srpske opštine Doboj, na čijem su području od maja 1992. do kraja 1993. godine počinjeni zločini nad nesrpskim stanovništvom.
Tužilaštvo BiH Paravca i njegove saradnike tereti za progone, ubistva više stotina žrtava, te zatočenja i zlostavljanja u logorima na području Doboja i Teslića. Samo na području mjesne zajednice Miljkovac protjerani su svi žitelji, a neki su i ubijeni, kaže bivši predsjednik ove mjesne zajednice Muhamed Buljubašić.
"Zvanično je ubijeno 18 Miljkovčana. Jedni su ubijeni u kući, drugi ispred kuće, treći u kasarni, a još je nepoznato gdje ih je osam sahranjeno", kaže Buljubašić.
Bila bi ovo tek jedna u nizu optužnica da Paravac nije bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a funkciju je obnašao od 2003. do 2006. godine. Tako se pridružio brojnim funkcionerima koji su posljeratnu političku karijeru zamijenili zatvorskim ćelijama.
I njegov kolega, prvi posljeratni srpski član Predsjedništva BiH, Momčilo Krajišnik, uhapšen i odveden u Hag samo dvije godine nakon isteka mandata. Kažnjen je za ratni zločin sa 20 godina zatvora, a izašao je na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne.
Iz predsjedničke fotelje, ovaj put entitetske u hašku klupu sjela je i Biljana Plavšić. Preuzevši od Radovana Karadžića 1996. godine funkciju predsjednika Republike Srpske, Plavšićeva se suočila s optužbama za zločine koje je kasnije u Hagu i priznala.
"Prihvatam da su više hiljada ljudi bili nevine žrtve organizovanog i sistematičnog djelovanja da se uklone Muslimani i Hrvati sa područja koje su Srbi smatrali svojim", rekla je Plavšić.
Osuđena je na 11 godina zatvora i, poput Krajišnika, izašla je nakon dvije trećine odslužene kazne.
Još jedan visoki bh zvaničnik, najprije zamjenik predsjednika Vlade i ministar odbrane Federacije BiH, a potom i ministar vanjskih poslova, Jadranko Prlić, suočio se s optužbama za ratni zločin u Hagu, gdje je prvostepeno osuđen na 25 godina zatvora zbog učešća u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem protjerivanja bošnjačkog stanovništva, stvaranja etnički čistih prostora te njihovo odvajanje i priključenje Hrvatskoj.
Dobrovoljno se Hagu predao i tadašnji vojni savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i penzionisani general Armije BiH Rasim Delić.
Delić je u Hagu osuđen na tri godine zatvora u vezi sa zločinima mudžahedina u selu Livade i logoru Kamenica, jula i augusta 1995. godine.
Sudija Bakone Moloto izričući presudu naveo je: "U vezi s težinom krivičnih djela većina u Vijeću podsjeća, između ostalog, na šokantno okrutnu prirodu zlostavljanja vršenih nad 12 vojinka VRS-a u trajanju dužem od jednog mjeseca kao i na fizičke i duševne patnje koje su žrtve pretrpjele dok su bile izvrgnute takvim užasnim postupcima tokom svog zatočeništva Livadama i logoru Kamenica".
Delić je umro u Sarajevu 2010. godine.
Sa pozicije ministra za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice u Vladi Federacije BiH u Hag je otišao još jedan bivši komandant Armije BiH Sefer Halilović. Njega je sud oslobodio optužbi.