Veliki broj građana i javnih ličnosti tvrdi da su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni, jer su se nevoljno našli među onima koji pdoržavaju neke od predsjedničkih kandidata u Crnoj Gori. Skandal oko lažiranih potpisa podrške se ne stišava, a paralelno su otvorena pitanja: iz kojih izvora potiču zloupotrijebljeni lični podaci građana, da li su podaci građana kompromitovani i da li je moguće počniti zloupotrebu tih podataka u znatno štetnije svrhe?
Od trenutka kada je Državna izborna komisija omogućila građanima da putem aplikacije provjere da li se nalaze na spisku podržavalaca dijela predsjedničkih kandidata, veliki broj ljudi je spoznao da su bez svoje volje upisani među potpisnike podrške.
U ovom trenutku, Centar za demokratsku tranziciju je predao oko 300 prijava građana, koji sumnjaju da su njihovi podaci zloupotrijebljeni za podršku predsjedničkim kandidatima, Vrhovnom državnom tužilaštvu koje treba da utvrdi da u prikupljanu ličnih podataka ima elemenata krivičnog djela.
Predsjednik i zaposleni u Privrednom sudu Crne Gore, reis Islamske zajednice, javne ličnosti, političari i novinari tvrde da nikome nisu dali potpise podrške, niti je to od njih iko tražio. Na koji način su se njihovi lični podaci od matičnog broja pa do svojeručnog potpisa našli u dokumentaciji za kandidaturu dijela predsjedničkih kandidata, pitali smo člana Savjeta agencije za zaštitu ličnih podataka Radenka Lacmanovića, koji kaže da su lični podaci najvjerovatnije zloupotrijebljeni iz drugih dokumentacija, a da su potpisi moguće falsifikovani..
"Lični podaci kao što su, matični broj, adresa, zanimanje, prebivalište, datum i godina rođenja, dakle svi podaci koji se nalaze u listiću za podršku kandidatima za predsjednika države - te podatke ste dali u određenom trenutku određenom subjektu. Da li je to poslodavac, izabrani ljekar, bankar, mobilni operator, ili moguće da su ti podaci prikupljeni na zakonit način za birački spisak", kaže Lacmanović.
Ali, dodaje, "oni koji su došli do tih podataka nisu iskoristili te podatke na zakonit način, odnosno zloupotrijebili su te podatke".
"Takođe vjerujem da se ovdje ne radi o zloupotrebi potpisa, da je neko došao do vašeg potpisa iz nekih drugih izvora, ako ste potpisivali neke ugovore, mada ne treba isključiti ni tu mogućnost. Ali mi je bliže da se radi o lažiranju ili falsifikatu potpisa, da se neko potpisivao u vaše ime, vjerujući da se niko neće baviti grafologijom i utvrđivanjem vjerodostojnosti vašeg potpisa", kaže Lacmanović.
Do skandala sa potpisima građana vjerovatno ne bi došlo da je na vrijeme bio promjenjen Izborni zakon u smislu uvođenja obavezne provjere datih potpisa podrške za kandidaturu. U ovom trentku, Lacmanović kaže da su lični podaci građana ugroženi jer su stvoreni uslovi za falsifikovanje potpisa.
"Lični podaci su napadnuti i ugroženi iz različitih uglova. Zbog toga građani mogu biti zaštićeni iz dva pravca. Ako je u pitanju falsifikat potpisa, o čemu se najčešće govori, to se mora dokazivati pred nadležnim sudovima. Što se tiče moguće zloupotrebe ličnih podataka građana, oni bi se trebali obratiti Agenciji", poručio je Lacmanović.
Jedno od osnovnih pitanja koja se postavljaju u odnosu na aferu sa ličnim podacima građana je da li se podaci građana mogu zloupotrijebiti i u druge, znatno štetnije svrhe.
Izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić kaže da se ta organizacija obraćala mnogim institucijama i privrednim subjektima kako bi ukazali na opasnost od zloupotrebe podataka građana.
"Građani vrlo lako mogu doći do podatka matičnog broja čak i najuticajnijih ljudi u ovom društvu. Recimo, na Fejsbuku se mogao juče naći broj Mila Đukanovića, tako da to govori kolika je ozbiljnost problema i kolika je mogućnost problema", upozorava Raonić.
Ono što brine je, napominje, je što se time niko ne bavi.
"Nije dovoljno da direktor ili predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu podataka ukaže na ovaj problem. Potrebna je šira društeva akcija, a posebno građani moraju biti svjesni da moraju čuvati svoje podatke, odnosno da ne smiju objavljivati svoje podatke na društvenim mrežama i drugim mjestima. Idealan način da se ovo riješi je da oni koji su u ovoj aferi spiskova odgovaraju krivično. Tako bi se pokazalo svima onima koji žele da vrše zloupotrebe da to ne smiju da rade i da vide kako će proći", zaključuje Raonić.
Facebook Forum