Nakon što je Državna izborna komisija potvrdila nekoliko kandidatura za predsjedničke izbore u Crnoj Gori, naknadno je provjerom utvrđeno da su potpisi podrške dijela građana zloupotrijebljeni ili falsifikovani. Sve veći broj građana se javlja, čija su se imena i lični podaci našli među potpisima podrške kandidatima, a koje nikada nisu dali.
Kako će reagovati tužilaštvo, hoće li predsjednički kandidati snositi posljedice i da li potencijalna manipulacija potpisima podrške kompromituje izborni proces?
Privredni sud Crne Gore saopštio je da su zloupotrijebljeni lični podaci 84. zaposlenih u ovoj instituciji, koji su svojim navodnim potpisima dali podršku dvojici predsjedničkih kandidata koji su se kvalifikovali za predstojeće izbore 15. aprila. „Svih 84 zaposlenih su potvrdili da nisu dali podršku ni jednom predsjedničkom kandidatu niti su dozvolili da se u tu svrhu koriste njihovi matični brojevi“, navodi se u saopštenju Privrednog suda u kome se dodaje da je javnosti poznato da su sudije u vršenju svoje funkcije dužne da se uzdrže od bilo kakve političke aktivnosti.
Provjerom potpisa podrške predsjedničkim kandidatima na web sajtu Državne izborne komisije, veći broj građana, među kojima su javne ličnosti, poslanici i novinari prijavili su da se njihova imena nalaze na spiskovima podrške koju nikada nisu dali.
Tako je Ivan Čađenović novinar lista „Vijesti“ sebe našao među podržavaocima predsjedničkog kandidata Marka Milačića:
„Bilo mi je presmiješno kada sam vidio da sam na spisku i da sam dao podršku bivšem kolegi. Nikada prije nisam davao podršku za ikakvu kandidaturu jer smatram da kao novinar moram biti nepristrasan i da ne smijem sebi dozvoliti nikakvu vrstu pristrasnosti i davanje podrške osobama o kojima ću sjutra izvještavati“, kaže Čađenović.
Državna izborna komisija je, zbog prethodnih sumnji, napravila aplikaciju preko koje je moguće provjeriti da li se ime i lični podaci građana nevoljno nalaze na spisku podrške predsjedničkim kandidatima. Građani koji otkriju da su im imena zloupotrebljena, treba da to prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu, preporučili su iz NVO Centar za demokratsku tranziciju koji je samostalno tužilaštvu predao 94 prijave.
Prema toj aplikaciji poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović je „dao podršku“ predsjedničkom kandidatu Marku Milačiću, iako nikada sličan papir nije potpisao. Vučurović se pita kako da pruži podršku svom kandidatu za predsjednika, kada zakon to ne dozvoljava:
„Ljudima koji su se ni krivi ni dužni našli među potpisnicima za razne kandidature, da li postoji način da se njima omogući sada da oni potpišu kandidaturu za onoga koga žele?“
Iznenađen što se našao na spisku podržavalaca kandidata Vasilija Miličkovića bio je i novinar Radija Slobodna Evropa Nikola Borozan:
„Vidio sam na aplikaciji da se moje ime nalazi među građanima koji su podržali kandidaturu gospodina Miličkovića i bio sam iznenađen jer nisam dao potpis podrške ni jednom predsjedničkom kandidatu. Dakle neko je zloupotrijebio moje podatke. To stvara loš osjećaj i nesigurnost“.
Predsjednički kandidati na čijim listama podrške su se našle osobe koje nisu dale bilo kakvu podršku, kažu da se radi o navodnim podmetanjima ili potencijalnu krivicu prebacuju na svoje volontere.
Marko Milačić: „Svako zna da ja ne sakupljam potpise. To radi desetine volontera, prijatelja i kolega. I ja nisam mogao mojim volonterima stvaljati kacige sa kamerama na glavu“.
„Vasilije Miličković neće ni na jedno pitanje odgovarati niti ću dozvoliti da me neko pita o svemu što je u vezi sa potpisima građana i mojom kandidaturom. Za to je nadležna izborna komisija“, izričit je sam Vasilije Miličković.
Slučaj falsifikata ili zloupotrebe tuđih ličnih podataka za podršku predsjedničkoj kandidaturi crnogorski izborni zakon nije predvidio. To znači da Državna izborna komisija ne može da poništi već odobrenu predsjedničku kandidaturu, niti da na bilo koji način reaguje na moguću zloupotrebu, kazao je za naš radio član izborne komisije Milisav Ćorić, koji precizira da je samo kažnjivo ukoliko građanin podrži svojim potpisom više od jedne izborne liste.
„Nije predviđena okolnost da eventualno, ako je neko zloupotrijebio te podatke, mi u postupku Državne izborne komisije riješimo taj slučaj. Takva eventualna zloupotreba podliježe nekim drugim odredbama drugih zakona koji se tiču zaštite ličnih podataka“, kaže Ćorić.
Odgovarajući na naše pitanje da li je izborni sistem kompromitovan, koordinator za vladavinu prava Građanske Alijanse Zoran Vujčić kaže da je čitav slučaj zabrinjavajući zbog lake dostupnosti ličnih podataka građana i moguće zloupotrebe.
„Ovo je stvar koja treba da zabrine, ne samo građane Crne Gore nego sve u državi. Ovo pokazuje da naši matični brojevi se mogu vrlo lako zloupotrijebiti, odnosno da se na jednostavan način može doći do matičnih brojeva a samim tim do raznih vrsta zloupotreba u ovom slučaju u izbornom procesu. Moramo da zapitamo šta je do sada radilo tužilaštvo odnosno šta će da uradi po ovom pitanju i šta će da uradi izborna komisija", kaže Vujičić koji odgovara na naše pitanje, kako će se ovaj slučaj odraziti na politički integritet predsjedničkih kandidata:
„Ovo svakako baca mrlju na njihovu kandidaturu. Dakle oni bi prije svega trebalo da objasne zbog čega se to desilo, na koji način su došli do ovih potpisa i naravno da se izvinu svim ovim ljudima koje su doveli u neprijatnu situaciju. I to je neki način da ublaže sve ovo što im je bacilo mrlju na kandidaturu“, ocjenio je Vujičić.
Da li ovakva dešavanja, u kojima se sumnja da je došlo do falsifikovanja ili zloupotrebe potpisa građana kompromituju izborni sistem Crne Gore, uputili smo i kancelariji OEBS-ODIHR.
Iz ODHIR nam je saopšteno da ova organizacija prikuplja informacije, fokusira svoja zapažanja o ukupnom izbornom procesu uključujući i registraciju kandidata, ali se neće izjašnjavati o tome prije kraja procesa. Iz OEBS-a su rekli da će preliminarni izvještaj izdati krajem mjeseca.
Facebook Forum